Split, (IKA) – Bogoslovi Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu sa svojim odgojiteljima i dekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta sudjelovali su u srijedu 11. srpnja na misi zahvalnici koju je u povodu završene odgojne godine u kapeli splitske bogoslovije predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Nadbiskup je u homiliji potaknuo bogoslove na zahvalnost Bogu za sve što su doživjeli u tijeku protekle odgojne i akademske godine i na zahvalnost odgojiteljima i profesorima za duhovni i tjelesni, ćudoredni i umni rast te rast u zajedništvu. U duhu gesla “ora et labora” sv. Benedikta, čiji je spomendan proslavljen toga dana, govorio je o važnosti i ulozi molitve i rada u njihovu životnome opredjeljenju. “To je geslo sv. Benedikta odgojilo naraštaje i evangeliziralo narode o Isusovu životu te je posvijestilo i osvijetlilo važnu čovjekovu dimenziju, dimenziju duha. Stoga je s pravom proglašen zaštitnikom Europe”, kazao je nadbiskup, dodavši da su benediktinci studirali ne za sebe, nego da bi evangelizirali. Govoreći o pažnji i ljubavi koju su benediktinci posvećivali Riječi Božjoj, istaknuo je da ih slušanje Riječi Božje uvodi u dostojanstvo Božjega sinovstva.
U svjetlu evanđeoskoga teksta nadbiskup je rekao: “Danas poznajemo dvije kategorije proizvoda: stablo koje proizvodi plodove i tvornice koje proizvode stvari. Između njih je velika razlika. Stablo proizvodi iznutra plod koji raste i sazrijeva te je svaki različit, dok tvornice proizvode jednake stvari izvanjski, formalno i serijski te u njima nema rasta. Prepoznajemo li se mi kao studenti i bogoslovi kao proizvod ploda ili stvari?” Upozorivši ih na Gospodinov poziv da plod mora biti povezan sa stablom tj. izvorom, pozvao ih je na provjeru svojih nakana, na dublju i odgovorniju usmjerenost na Boga i Crkvu, svakodnevno učenje i traženje istine o samima sebi, o svijetu, o Bogu te evanđeosku povezanost s drugima bez kojih se ne može doći k Bogu. Propovijed je završio riječima: “Nadolazeće vrijeme ispravno iskoristite za molitvu i studij, za rad i odmor te ne zaboravite jedni na druge. Molite jedni za druge, molite za svoje odgojitelje i profesore i za svoga nadbiskupa, a ja ću vas nositi u molitvi”.

Zgrada Centralnoga bogoslovnog sjemeništa, za koju je kamen temeljac postavljen 1926., podignuta je do zgrade Nadbiskupskog sjemeništa i s njom sačinjava jednu cjelinu. Sjemenište je bilo zatvoreno u tijeku II. svjetskog rata, pa su dalmatinski biskupi svoje bogoslove slali u druga sjemeništa, ponajviše u Đakovo i Zagreb. Nakon rata Bogoslovno je sjemenište ponovno bilo otvoreno i već poslije deset godina rada bilo zatvoreno od komunističkoga režima u montiranom sudskom procesu godine 1956. Ponovno je otvoreno godine 1963. i od tada neprekidno djeluje sve do sada. Najveći broj bogoslova bio je krajem šezdesetih godina, kada ih je bilo i do 120. Akademske godine 2006/07. bilo je 38 bogoslova od kojih su četvorica u lipnju ove godine zaređeni za svećenike. Službu rektora obnaša mr. don Mate Uzinić, vicerektora dr. don Alojzije Čondić, a duhovnik je dr. Marin Škarica.