318. zavjetno hodočašće grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj
318. zavjetno hodočašće grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj
Varaždin (IKA )
Varaždin, (IKA) – U prigodi 318. zavjetnog hodočašća vjernika grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj u nedjelju 1. srpnja misno slavlje na prostoru Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s dvadesetak svećenika i uz sudjelovanje oko osam tisuća vjernika. Suslavili su generalni tajnik HBK mons. dr. Vjekoslav Huzjak, kancelar biskupije mons. Antun Perčić i drugi svećenici, među kojima i župnici iz desetak župa Varaždina i okolice koje već tradicionalno zajedno hodočaste u toj prigodi. To su varaždinske župe sv. Nikole, sv. Fabijana i Sebastijana, sv. Vida, sv. Josipa, Uznesenja BDM Biškupec i Uskrsnuća Isusova Kućan Marof, te župe Novo Selo na Dravi, Kneginec, Remetinec, Oštrice, Novi Marof, Mađarevo, Ivanec, Petrijanec i Mursko Središće. Uz pozdravne riječi dobrodošlice, rektor svetišta i bistrički župnik Zlatko Koren čestitao je vjernicima iz župa biskupskog grada Varaždina i drugih okolnih župa 10. obljetnicu osnutka Varaždinske biskupije, koja se navršava ovih dana, te osobito pozdravio novog varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka koji je prvi put predslavio zavjetnu misu župa grada Varaždina. Nazočnom mnoštvu biskup Mrzljak kazao je kako su se okupili u središnjem događaju hodočašća, a to je sama zavjetna misa kao izvor i vrhunac kršćanskog života, te je pozvao vjernike da stave sve svoje zajedničke i pojedinačne nakane u molitve Majci Božjoj. U propovijedi je biskup podsjetio kako je u Arhivu Zagrebačke nadbiskupije zapisano da su Varaždinci godine 1682. pretrpjeli mnogo straha zbog strašne kuge od koje je stradavao narod u srednjoj Europi, pa je tako ta opaka bolest došla i u Hrvatsko zagorje i samu varaždinsku okolicu. Od straha pred kugom gradsko vijeće u Varaždinu odlučilo je podići kapelicu Sv. Fabijana i Sebastijana ako kuga ne dopre u grad, a kako je Varaždin bio prilično pošteđen pošasti, kapelica je ubrzo dovršena, kazao je biskup, dodavši da u to vrijeme počinju i zavjetna hodočašća Majci Božjoj Bistričkoj koja se održavaju i danas prve nedjelje nakon svetkovine svetih apostola Petra i Pavla.
Podsjetivši da se u litanijama svih svetih moli Gospodina da oslobodi od kuge, glada i rata, biskup Mrzljak upozorio je da su to tri velika zla od kojih ljudi masovno stradavaju i pred kojima se osjećaju nemoćnima. Poručio je da je glad i danas veliko zlo i sramota čovječanstva te da na taj skandal u svijetu često upozorava i papa Benedikt XVI. “Ljudi i danas umiru od gladi, djeca umiru od gladi. Rat, koji gotovo nije prestao ljudskoj povijesti, i danas traje. Nismo li ga i mi u našoj domovini Hrvatskoj nedavno iskusili? Ratna industrija, koja proizvodi oružje, troši najviše novca i kada bi se samo dio tog novca dao za hranu, gladi na svijetu ne bi bilo. Ali čovjek, zarobljen spiralom zla i odbacujući Boga, ne može se izvući iz toga začaranog kruga ratovanja i proizvodnje oružja”, istaknuo je varaždinski biskup, upozorivši da je danas riječ kuga postala sinonim za mnoga zla čovjeka i čovječanstva. Čovjek misli da sam može donijeti i izmisliti savršene zakone po kojima će urediti društveni život, da on sam može po svojim mjerilima formirati savjest. Nije li upravo to kuga današnjeg čovjeka iz koje proizlaze sve manje ili veće bolesti čovjeka i društva u kojem živimo, upitao je biskup. Nazočne je upitao nisu li kuge današnjeg vremena i društva upravo korupcija i mito. Upitao je također kako formira savjest prodavač droge koja uništava mnoge mlade živote, zatim onaj koji govori o ljudskoj spolnosti bez dimenzije ljubavi i moralnih ograda, pa čak i sam vozač automobila ili brzog motora koji svaki dan ugrožava svoj i tuđi život upravljajući vozilom bez obzira na bilo kakve znakove ograničenja. “Kako formira savjest onaj koji iznosi laži, koji kleveće, koji iznosi neprovjerene vijesti i time ocrnjuje drugoga i još to opravdava time da je to sloboda govora i sloboda medijskog djelovanja?”, upitao je biskup. Kazavši kako se raznih moralnih kuga čovjek može osloboditi uz Božju Riječ, biskup je istaknuo da je taj lijek put Isusa Krista. Upozorio je kako taj put hoda za Isusom često nije put kakav bismo mi htjeli, ali je jedini ispravan put. Poručio je da je Isusov učenik usmjeren prema budućnosti te naglasio da je sav zakon ispunjen u poruci: Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe. Dodao je da vjernici hodočašćem u posebna sveta mjesta svjedoče da su spremni prihvatiti Krista te da su svjesni da je i njihov život samo jedno putovanje zemljom prema vječnoj domovini. Na tom putovanju potrebno je svakodnevno živjeti životom dostojnim djece Božje, pa je okupljenima poručio da žive po Duhu Svetom, Božjoj Riječi, koja se po Kristovoj Crkvi utjelovljuje u gradu Varaždinu, domovini Hrvatskoj i cijelom svijetu. Tijekom nedjeljnog jutra na križni put i zavjetnu misu brojni hodočasnici stigli su u svetište automobilima ili organiziranim prijevozom vlakom ili autobusima te se pridružili hodočasnicima pješacima, njima oko 700, koji su u Mariju Bistricu došli u subotu popodne nakon 10 sati pješačenja iz Varaždina. S hodočasnicima pješacima bili su fra Mirko Kemiveš i fra Goran Rukavina iz kapucinske župe sv. Vida, organizatora ovogodišnjeg zavjetnog hodočašća, te vlč. Stjepan Najman i preč. Mijo Horvat, župnici varaždinskih župa sv. Nikole i sv. Fabijana i Sebastijana. Prije nedjeljne zavjetne mise biskup Mrzljak predvodio je križni put na bistričkoj Kalvariji, a vodio je i procesiju sa svijećama nakon hodočasničke mise u crkvi na otvorenom u subotu navečer. Tom je prigodom biskup istaknuo kako je Varaždinska biskupija osobito povezana sa svetištem Majke Božje Bistričke u kojem je blaženim proglašen suzaštitnik biskupije zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Za hodočasnike pješake biskup je u subotu rano ujutro predvodio i misu u varaždinskoj katedrali, gdje u ponedjeljak navečer predvodio i zahvalno misno slavlje za ovogodišnje zavjetno hodočašće. Hodočasnici pješaci u Varaždin su se vratili u ponedjeljak nakon jutarnje mise u bistričkoj bazilici.