Vatikan, (IKA) – Svetkovina svetih apostola Petra i Pavla ove je godine u Rimu obilježena posebnim svečanostima. Papa Benedikt XVI. u tijeku Večernje u bazilici Sv. Pavla izvan zidina nad nedavno otkrivenim grobom apostola naroda proglasio je 28. lipnja Pavlovu godinu, u prigodi obilježavanja 2000. obljetnice njegova rođenja. Svečano je bilo i 29. lipnja u bazilici Sv. Petra, gdje je Papa u nazočnosti izaslanstva carigradskog ekumenskog patrijarha Bartolomeja I. predvodio euharistijsko slavlje i podijelio 46-orici novih nadbiskupa metropolita palij, simbol njihove povezanosti s Petrovim nasljednikom. Na tu se svetkovinu osvrnuo i prije molitve Anđeoskog pozdravljenja i najavio da će 21. listopada posjetiti Napuljsku biskupiju. U Vatikanu, a i u Rimu, taj je dan praznik i neradni dan.
“Blagdan apostola Petra i Pavla poziva nas, na poseban način, da usrdno molimo i predano radimo na ujedinjenju svih Kristovih vjernika. Kršćanski Istok i Zapad međusobno su vrlo bliski i mogu već računati na gotovo puno zajedništvo, kao što podsjeća Drugi vatikanski koncil, taj svjetionik što vodi naše korake na putu ekumenizma. Naši susreti, uzajamni posjeti, dijalozi koje trenutačno vodimo nisu dakle tek kurtoazne geste ili pokušaji da se postignu kompromisi, nego znak zajedničke volje da se učini sve što je u našoj moći da što prije prispijemo onom punom jedinstvu za koje je Krist moli u svojoj molitvi Ocu nakon Posljednje večere: ‘ut unum sint'”, rekao je Papa prije molitve Anđeoskog pozdravljenja i objasnio smisao obilježavanja Pavlove godine. Pozdravljajući izaslanstvo carigradskog patrijarha Bartolomeja I., Papa je istaknuo kako je “Svake godine uzajamna izmjena posjeta znak traženja punog jedinstva prema želji carigradskog ekumenskog patrijarha i Rimskog biskupa”. Istaknuo je kako se s radošću prisjeća svog posjeta Carigradu u povodu proslave svetkovine sv. Andrije 30. studenoga protekle godine. Ispovijedajući Petrovu vjeru, možemo se osjećati i biti svi jedno, unatoč podjelama, koje tijekom stoljeća ranjavaju Crkvu s posljedicama koje još uvijek traju. Isus nije samo prorok ili jedan od velikih mudraca povijesti, kao što ga ponekad prikazuju neki znanstvenici. Treba ga uvijek promatrati kao Boga i kao čovjeka, i približiti se njegovoj Božjoj naravi na zemlji, istaknuo je papa Ratzinger, koji se još jednom osvrnuo na temeljne teme kršćanstva i primijetio da su ljudi u prvim kršćanskim vremenima promatrali Isusa kao proroka. Prema Papinim riječima, to nije pogrešno, “ali nije dosta. Treba to produbiti i priznati posebnost Isusove osobe i njegovu novinu. I danas poznati znanstvenici priznaju Isusove velike duhovne i moralne sposobnosti i njegov utjecaj na povijest čovječanstva, uspoređujući ga s Budom, Konfucijem, Sokratom ili nekim drugim povijesnim velikanima. Ne uspijevaju ga, međutim, spoznati u njegovoj cjelini. Nekada ga smatraju utemeljiteljem velikih religija od koga mogu se nešto može preuzeti za stvaranje vlastitog uvjerenja. Kao i u Isusovo doba, tako i danas ljudi imaju različita poimanja o Isusu”.
Prema riječima Benedikta XVI., priznati Isusovu Božju narav nije lako te može biti i skandalozno i za suvremene njegove učenike, koji lakše razmišljaju ljudski, a ne prema Božjoj objavi. Potrebno je iznova shvatiti da je Isus spasitelj i da ga moramo slijediti na njegovu putu. Križ se uvijek teško prihvaća. Instinkt nas potiče da ga izbjegavamo, a napasnik nas navodi da mislimo da je pametno brinuti se za sebe, umjesto žrtvovati svoj život za vjernost ljubavi. Teško je prihvatiti činjenicu da se Isus smatra ne samo prorokom, već i Sinom Božjim te si prisvaja Božju vlast, zaključio je Papa i objasnio kako su apostoli slušajući njegove propovijedi, govore i gledajući kako liječi bolesne, evangelizira djecu i bijednike, umiruje grješnike, polako shvatili da je on ipak Mesija u pravom smislu riječi i da nije samo čovjek poslan od Boga, već pravi Bog i pravi čovjek.