Obitelj u "globalnome selu"
U Đakovu održana tribina o utjecaju medija na obitelj
Vinkovci
Vinkovci, (IKA/BTU) – Odjel za obitelj Ogranka Matice hrvatske Vinkovci organizirao je 24. svibnja u prostorijama Ogranka Matice tribinu o utjecaju medija na obitelj pod naslovom “Obitelj u ‘globalnome selu'”. Sudjelovali su teolog fra dr. Mirko Mataušić, pročelnik Odjela komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu i profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te Vesna Gračner, prof. psihologije koja uz dr. Mataušića vodi seminare iz duhovne psihologije. Moderatorica je bila dr. Ružica Pšihistal, potpredsjednica Ogranka MH Vinkovci i zamjenica voditelja Odjela za obitelj Ogranka MH Vinkovci, koja je u uvodnoj riječi istaknula: “Sredstva priopćavanja, popularno nazvana mediji, imaju u našim životima ogromnu, često nekontroliranu moć. Tisak, radio, Internet i nadasve televizija, kao najmoćniji medij, ‘stanuju’ u našim kućama, određuju naš dnevni ritam, gutaju naše vrijeme, oblikuju našu svijest, zadiru u obiteljske odnose. Senzacionalistički sadržaji, nasilje i skandali sustavno promovirani medijima ‘zagađuju’ naš životni prostor i samo su jedna od karika omotanih oko vrata obitelji koja je – u vremenu nesklonom obiteljskim vrednotama – naprosto zatrpana negativnim okruženjem”.
Mogu li mediji odigrati i pozitivnu ulogu u održanju obiteljskih vrednota i kako u sve moćnijem svijetu sačuvati životni prostor za vlastitu obitelji, neka su od pitanja razmatranih na tribini.
Dr. Mataušić rekao je kako mediji danas imaju velik utjecaj na društvo pa tako i obitelj i on je mnogo značajniji nego što nam se čini. Prema istraživanju provedenom na Hrvatskim studijima 78 posto ispitanika izjavilo je da najviše podataka o obitelji, muško-ženskim odnosima, odgoju djece i svemu što se odnosi na obitelj, sazna gledajući televiziju, 50 posto iz tiska, 47 posto od prijatelja, i tek onda od roditelja. U usponu je Internet. “Obitelj je nekada bila uklopljena u društvo, posebice u seoskim sredinama koje su podržavale obitelj. Obitelj je bila institucija koja nije bila nepovrediva. Danas su se uvjeti u kojima ljudi žive promijenili utoliko što su ljudi slobodni. Dakle, nekada se u brak ulazilo jer nije bilo drugog izlaza, primjerice za djevojku i mladića na selu. Danas su ljudi u takvoj situaciji da mogu sami odlučivati o svom životu i mnogi se u toj situaciji ne snalaze”, rekao je dr. Mataušić. No, s druge strane, prema njegovim riječima, sva istraživanja pokazuju da je obitelj na samom vrhu ljestvice vrednota. “Prema tome, pogrešno bi bilo reći da je obitelj u krizi kao potreba čovjekova. U krizi je obitelj kao institucija. Ne znači da je obitelj izgubila svoju vrijednost i značenje, nego postoji potreba da se obitelj danas drukčije oblikuje. Potrebno je iznad svega da muškarac i žena drugačije definiraju svoju ulogu, međusobne odnose. Ponovno trebaju biti definirani emocionalni odnosi između muškarca i žene koji će kasnije biti otac i majka u obitelji. Ti odnosi trebaju biti produbljeni na psihološki, duhovni način. Tada može biti stabilan brak koji daje sigurnost djeci”, rekao je dr. Mataušić. Poručio je da “ukoliko želimo imati zdrave, stabilne, normalne osobe, moramo imati stabilne obitelji. To je veliki posao za društvo, sve obrazovne institucije od Crkve, vrtića, fakulteta i tu je velika šansa medija koju oni na žalost, ne iskorištavaju – da odlične nove spoznaje psihologije, drugih znanosti – na jedan brzi i efikasan način prenesu i populariziraju, jer obično taj put iz znanstvenih laboratorija preko sveučilišta, pa do srednjih škola i pučke traje jako dugo, a mediji imaju tu mogućnost da brže prenesu. Takve se emisije rado gledaju i slušaju, no mediji to ne iskorištavaju, što je velika šteta”, rekao je dr. Mataušić. Istraživanja pokazuju da djeca više vole igru, druženje s roditeljima nego što vole televiziju i igricu. Djeca bježe pred televiziju, igrice i računala ukoliko je to način da budu sa svojim roditeljima. Ako nema prave komunikacije u obitelji, onda će djeca bježati pred televiziju više nego što je normalno. “Normalno je da dijete pogleda crtić, ali ako vidite da dijete sjedi nekoliko sati pred televizorom onda nešto nije u redu s komunikacijom u obitelji. Dijete se onda osjeća bezvrijedno, ima osjećaj manje vrijednosti, ne može uspostaviti odnos sa svojim vršnjacima i bježi u virtualni svijet računala”, rekao je dr. Mataušić. Poručio je “da nema panike što se tiče medija”, jer su mediji sastavni dio suvremenoga života, mogu utjecati dobro i loše i ono što je najvažnije, prema riječima dr. Mataušića, “treba biti zdrav odnos u obiteljima. Roditelji se moraju baviti svojom djecom, dati im mogućnost da se igraju, družiti se s njima i postavljati im granice. Zdravim odnosom odgoja u obitelji djeca će dobiti instrumentarij s kojim će izaći na kraj s lošim utjecajima medija”, rekao je dr. Mataušić. Vesna Gračner istaknula je kako se čovjek treba osvijestiti što je televizija koja danas u biti stvara potrošače. Govorila je o tome kako televizija utječe na čovjeka, koliko je snažan medij i kako taj medij najbolje upotrijebiti.