Banja Luka, (IKA/KTA) – U organizaciji Vijeća za sredstva društvenog priopćivanja i Europske akademije Banjolučke biskupije u Banjoj Luci je 23. svibnja održan okrugli stol “Mediji u službi promicanja istine, pravde, mira i solidarnosti”. Pozdrav i dobrodošlicu uime organizatora izrazio je pročelnik Vijeća za sredstva društvenog priopćavanja Biskupske konferencije BiH banjolučki biskup Franjo Komarica. Svi mediji nisu, nažalost, u službi izgradnje čovjekove osobe u njezinoj integralnosti, to jest u duhovnoj i tjelesnoj stvarnosti, nego zastupaju i šire materijale koji su poglavito u službi komercijalne i materijalne dobiti… Opravdano se mora postaviti kritičko pitanje: kakvu “istinu” zastupaju i promiču takvi mediji? I kome i čemu koristi takova – nazovi “istina”? Zvanje novinara, odnosno novinarski kodeks svakoga medijskog djelatnika potiču na razmišljanje o obvezi prema istini i objektivnosti. To nužno uključuje obvezu da se izbjegava svaka manipulacija istine. Obveza prema cjelovitoj istini ne tiče se samo izvještaja, odnosno samo informativnog programa, nego cjelokupnog djelovanja medija. Istina i cjelovitost morali bi biti poštovani i u umjetničkim sadržajima kao i u sadržajima zabavnog, dakako i obrazovnog i dokumentarnog karaktera. To će se postići u onoj mjeri u kojoj se vi djelatnici trudite da budete u službi istine, pravde, poštenja i ljubavi, mira i solidarnosti, kazao je biskup Komarica, istaknuvši da BiH još uvijek dramatično pati od ratnih rana te su u njoj nažalost ne rijetko žrtvovane i istina i poštenje pa su zato zanemarene i pravda i solidarnost i čovjekoljublje, a mirna budućnost domaćih žitelja nije odveć prepoznatljiva; svi su medijski djelatnici pozvani pokazati svoje pravo lice: koliko su svjesno u službi konstruktivnosti ili destrukcije, liječenja ili produbljivanja postojećih opasnih rana na tijelu našeg domaćeg društva. Posebna odgovornost i nenadoknadivo zaduženje, koje mediji imaju s obzirom na izgradnju i promicanje mira i solidarnosti, temelji se na činjenici da mediji u svojim rukama imaju i sredstva i moć ponekad i odlučujuće utjecati na javno mišljenje pa čak i na vlasti, istaknuo je biskup Komarica.
Generalna tajnica Udruženja/Udruge “BH novinari” Borka Rudić iznijela je podatak da istraživanja prema kojem je BiH na 98. mjestu po medijskim slobodama te da se u BiH sada vodi više od 200 sudskih tužbi protiv urednika i novinara za klevetničko pisanje. “Kod nas se drastično krše etička i novinarska pravila definirana u kodeksima”, upozorila je Borić, navodeći istraživanje prema kojem tiskani mediji za mjesec dana naprave čak 418 mogućih kršenja kodeksa. Borić je navela i podatak da novinari u BiH imaju u prosjeku 23 godine pitajući se, kakvo je njihovo obrazovanje. Postavila je i pitanje tko financira medije, iznoseći podatak da je u prvim poratnim godinama u medije u BiH uloženo 40 milijuna dolara. Predložila je vraćanje uredničkim medijima, provjeravanju kvalitete programa, poboljšavanje obrazovanja novinara i na fakultetu i unutar redakcija, individualnu odgovornost, jačanje mehanizama unapređivanja etičkih i profesionalnih standarda te poslovanje medija prema medija u zakonskim okvirima.
Politička i medijska analitičarka i suradnica zaklade Friedrich Eber Tanja Topić kazala je kako je teško govoriti o medijima u službi promicanja istine, pravde, mira i solidarnosti ako se živi u ozračju kulture apriornog neslaganja. Istaknula je da su mediji u BiH podijeljeni po entitetskom i etničkom načelu. “Mi nikada nismo propitali pitanje odgovornosti medija i novinara za ulogu koju su oni odigrali u proteklom ratu na ovim prostorima. Ako kažemo da je ta mentalna struktura bila takva – da su bili huškači rata, da su koristili govor mržnje, poticali na najveće zlo među ljudima i narodima na ovim prostorima – onda se pitam, mogu li danas oni jednostavno ogrnuti demokratsko ruho, a mi svi doživjeti kolektivnu amneziju i zaboraviti na tu vrstu odgovornosti. Mislim da je to vrlo teško”, kazala je Topić, napominjući također da mediji žive u vrlo teškim uvjetima jer se vodi nemilosrdna borba za opstanak na malom i siromašnom tržištu. Navela je podatak da u BiH djeluju čak 184 elektronska medija te da, za razliku od njih, tiskani mediji ne podliježu međunarodnoj regulatornoj agenciji.
Dopisnik HINA-e iz BiH Pejo Gašparević kao razloge proizvodnje neistina naveo je diskvalifikaciju neistomišljenika, komercijalizaciju, senzacionalizam radi veće gledanosti, slušanosti i čitanosti, novinarsko nepoznavanje teme ili novinarsku nesklonost instituciji, skupini, pojedincu. Naveo je šest razloga zbog kojih novinar može biti nazvan – anti: antihrvat, antisrbin, antibošnjak… “Nadmašivanjem ovih stereotipa snažnije bi zasjala istina, tolerancija i pravda u domaćim medijima. Čini se kako se u potrazi za istinom u BiH nužno osloboditi dviju pogrešaka koje se katkad i iz raznoraznih razloga pokušava nametnuti kao tobože ispravan model medijske prakse. Pogrešno je uime nekoga imaginarnog bratstva i jedinstva u medijima atakirati na sve što ima čovječno-nacionalna svojstva i proglašavati to prijetnjom vlastitoj naciji. Medijskim prakticiranjem ovih dvaju pogrešnih shvaćanja potkopava se pravda, mir i solidarnost u BiH”, kazao je Gašparević.
Pročitano je i pisano izlaganje predavača i stalnog analitičara njemačkog nacionalnog radija “Deutsche Welle” Zekerijaha Smajića, koji je ukazao na potrebu stalnog podsjećanja na filozofsko-pojmovno određenje istine kao suštine profesionalnog, odnosno angažiranog novinarstva na svim prostorima pa i u BiH. Istaknuo je da je u BiH postalo strašno biti novinar ukoliko se želi biti objektivnim, moralnim i dostojanstvenim čovjekom. “Istinski medijski preporod je nasušna potreba i obveza samih medija ukoliko se želi ikakav pomak ka zemljama takozvane stabilne demokracije”, napisao je Smajić.