Split, (IKA) – U povodu 300. obljetnice smrti nadbiskupa Stjepana Cosmija Nadbiskupsko sjemenište i Nadbiskupijska klasična gimnazija “Don Frane Bulić” u Splitu organizirali su na dan smrti nadbiskupa Cosmija, 10. svibnja u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu svečanu akademiju. “Jedan od najvećih Dujmovih nasljednika u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji nadbiskup Stjepan Cosmi postavio je temelje budućnosti: temelje odgoja i obrazovanja, školstva i prosvjete, duhovne i intelektualne izgradnje”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u pozdravu. Istaknuo je da se u profanom svijetu često čuje da djela velikana nadživljuju njihovo djelo, “ali u kršćanskom smislu to nije tako nego osoba nadživljava djelo”. Nije bio sin našega naroda, ali je bio njegov duhovni otac, pastir te je za svojih 29 godina neumornoga i predanog rada ostavio neizbrisiv trag, ustvrdio je nasljednik sv. Dujma i nadbiskupa Cosmija mons. Barišić.
O Cosmijevu životu i radu govorio je dr. Slavko Kovačić. Splitsko sjemenište Cosmi je otvorio 25. ožujka 1700., poslije dugih i temeljitih priprema. Sve je sile uložio da odgoj i nastava u školi, svim razredima gramatike, književnosti, retorike, filozofije i teologije budu na potrebnoj visini po uzoru na najbolje takve škole u Italiji. Uspjeh nije izostao, pa je ta škola bila na glasu kao najbolja i najpotpunija srednja i više filozofska i bogoslovna otvorenog tipa na hrvatskoj obali Jadrana. Da bi poslije svećeničkog ređenja klerici mogli uspješno raditi kao misionari i učitelji u svojim sredinama u Splitskoj nadbiskupiji i diljem Dalmacije tražio je da u vrijeme školovanja uz latinski i talijanski uče i hrvatski jezik i u njemu se dobro izvježbaju. Vijest o otvaranju splitskog sjemeništa brzo je stigla i do malog kruga učenih splitskih svećenika u Rimu, uglavnom kanonika tamošnjega hrvatskog kaptola sv. Jeronima. Najugledniji među njima, Ivan Paštrić, odlučio je darovati veći broj svojih vrijednih knjiga za biblioteku tako potrebnu novom sjemeništu. Poslao je 568 raznovrsnih knjiga, a njegov su primjer odmah slijedili nadbiskup Cosmi i drugi. Tako je nastala prva javna biblioteka u Splitu, već u počecima službeno nazvana “Paštrićeva biblioteka”. Otvorena je 30. siječnja 1706. “Time je Cosmi doživio da se je njegovo posljednje veliko djelo: splitsko sjemenište s gimnazijom i višim studijima filozofskim i bogoslovnim, lijepo razvilo i dobilo sve što je bilo potrebno takvom odgojno-školskom zavodu”, kazao je dr. Kovačić te dodao “sve to pokazuje da Cosmi nadvisuje mnoge svoje prethodnike i nasljednike velikodušnošću i širinom pogleda, pogotovo stvarnim doprinosom crkvenovjerskom i općenito društvenom i kulturnom napretku grada Splita, Splitske nadbiskupije i cijele Dalmacije, a isto tako za ono doba gotovo nevjerojatnim poštovanjem prema hrvatskom narodu kojemu je služio i njegovu jeziku.
Gimnazija je ustanovljena zajedno sa sjemeništem godine 1700. i do danas postoji kao nasljednica te Cosmijeve gimnazije. Dr. Mile Vidović ovorio je o izrazito važnom vidu povijesti gimnazije, koji je javnosti, nažalost, prema njegovim riječima, slabo poznat. Odlukom austrijske vlade 1856. splitsko sjemenište poslije 156 godina ostalo bez svoje ijedne škole: bez gimnazije 1817., kada je proglašena državnom, bez teologije 1826., kada je teologija odlukom Vlade iz Splita premještena u Centralno bogoslovno sjemenište u Zadru te konačno 1856. bez liceja ili VII. i VIII. razreda. Prva i najduža stanka u povijesti gimnazije u splitskom sjemeništu trajala je 50 godina, dakle do 1906. Drugo zatvaranje gimnazije trajalo je od 1941. do 1945., kada su se u njoj izmjenjivale jugoslavenska, talijanska, njemačka, partizanska vlast te u njoj imale svoju vojnu bolnicu. No, najteže su stradanje sjemenište i njegova gimnazija doživjeli zatvaranjem 1956. do 1963. godine, kada su u montiranom komunističkom sudskom procesu sjemenište i gimnazija, a s njima i Bogoslovija i njezina Visoka teološka škola, osuđeni na kaznu zatvaranja od sedam godina, istaknuo je dr. Vidović te dodao: “Presudom komunističke vlasti nama je uskraćena svaka mogućnost stanovanja naših đaka u sjemeništu i pohađanja državnih škola u gradu. Ovdje se išlo za tim da se jednom represivnom mjerom sjemenište sa svojom gimnazijom likvidira, da se naškodi ne samo ‘okrivljenim ljudima’ našim profesorima i kolegama nego da se zaprijeti likvidacijom našoj mjesnoj Crkvi, njezinim vitalnim ustanovama, kakvu splitska Crkva nije doživjela od vremena Dujmova mučeništva do tada.
Zaključnu riječ uputio je glavni organizator prigodne akademije ravnatelj sjemeništa dr. Mladen Parlov. Svojim stoljetnim kontinuitetom Cosmijevo sjemenište spada u najstarije odgojno-izobrazbene ustanove u hrvatskom narodu te se tom prigodom dr. Parlov sjetio brojnih velikana pisane i izrečene riječi, pera, kista i djetla koji su bili pitomci Splitskog sjemeništa: Julija Bajamontija, Nikole Tomasea, Ante Kuzmanića, Natka Nodila, Luke Botića, Lovre Grisogona, Ivana Pavlinovića, Frane Bulića, Tina Ujevića… Cosmijevo sjemenište odgojilo je i 37 biskupa i nadbiskupa. “Doprinos jednih i drugih povijesno-kulturnoj baštini i napretku hrvatskog naroda je nemjerljiv”, ustvrdio je dr. Parlov te u tom duhu kazao: “Najveće blago i vrijednost Cosmijeva sjemeništa nije, primjerice, Paštrićeva biblioteka ni brojna umjetnička slikarska djela, od kojih su neka neprocjenjive vrijednosti, nego su to sjemeništarci, đaci i pitomci Cosmijeva zavoda od njegovih početaka do danas. Stoga onim priznatim i prepoznatim veličinama, koje smo spomenuli, valja pribrojiti mnoge, širem općinstvu, neznane, ali jednako vrijedne pitomce koji su postali svećenici, samozatajni radnici u vinogradu Gospodnjem. One zbog kojih je u prvom redu sjemenište i utemeljeno”. “Proslava 300. obljetnice smrti našega Utemeljitelja prigoda je za pogled unatrag, na početke života jedne tako važne institucije koja je odigrala veliku ulogu u povijesti, kulturi hrvatskoga naroda. No, pogled unatrag, pun divljenja i zahvalnosti, nije dovoljan. Štoviše, ta stoljetna dična i časna prošlost treba postati izvor nadahnuća i poticaja, pa čak i obveze za sve današnje sjemeništarce, đake i studente – polaznike Cosmijevih zavoda, da, stupajući stopama svoga utemeljitelja, i sami žive i svjedoče ljubav prema Bogu i čovjeku”, zaključio je ravnatelj sjemeništa te zahvalio svim zaslužnima: Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Ministarstvu RH i ostalima.
Potom je nadbiskup Barišić s najmlađim sjemeništarcem Petrom Vuletićem u predvorju otkrio poprsje u bronci nadbiskupa Cosmia, rad akademskoga kipara Dragana Duževića. Upriličena je i prigodna izložba knjiga te otvaranje “Paštrićeve biblioteke” koja je time simbolično iznova predana na upotrebu zainteresiranoj javnosti. Izložbu je postavio ravnatelj biblioteke mr. Josip Dukić.
U glazbenom dijelu akademije nastupili su: Mješoviti gimnazijski zbor, sjemenišni tamburaški orkestar i solisti pod ravnanjem s. Lidije Matijević, a programu je uz spomenute nazočio apostolski nuncij u Bjelorusiji nadbiskup Martin Vidović, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, župan Ante Sanader, dožupan Luka Brčić, predsjednik splitskoga Ogranka MH Josip Botteri Dini i brojni drugi uzvanici iz crkvenoga, društvenog i kulturnog života.