Kistanje, (IKA) – Nakon sedmogodišnje gradnje, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa posvetio je 9. svibnja novu župnu crkvu Sv. Nikole biskupa u Kistanjama. Nadbiskup Prenđa predvodio je misno slavlje s oko 80 svećenika iz cijele Hrvatske, tisuća vjernika pridošlih od hrvatskog juga do sjevera te uz nazočnost predstavnika državne i mjesnih vlasti. Dvotrećinska sredstva uložena u gradnju crkve u iznosu od 9 milijuna kuna podmirila je Zadarska nadbiskupija. Dio su omogućili Vlada RH, dobročinitelji Janjevci, prijatelji župe Kistanje te crkvena organizacija Kirche in Not. Poduzeće “Duca” iz Zadra s kooperantima izvelo je građevinske radove po projektu arhitekta Tomislava Ramljaka. Svetište hrvatskih povratnika, tako je nazvano velebno crkveno zdanje koje su župljani nazvali katedralom svoga mjesta, u tzv. Novom Janjevu u Kistanjama, koje su prije deset godina, dolaskom na Cvjetnicu, Janjevci nastanili uslijed ratnog progona s Kosova. Na te olovne dane podsjetio je nadbiskup Prenđa, razumijevajući njihovo pitanje što im donose nova vremena, gdje je početak mira i novog života. “Raspršeni, ali duhom zajedno, sanjali ste kako se opet naći zajedno u svojoj župi, crkvi. Ali, Janjevci su žilav narod. Sposobni vladati situacijama, a ne situacije njima”, poručio je nadbiskup Prenđa Janjevcima. U Kistanjama ih živi 1300, s velikim brojem djece. Većina još uvijek živi od socijalne pomoći. Od nekadašnjih 5000, danas na Kosovu živi 320 Janjevaca. No, nije to prvi puta u njihovoj sedam stoljeća dugoj povijesti doživljena teškoća i kušnja. Taj je puk udahnuo novi život u srcu Dalmatinske Zagore, inače nenaseljenom kraju. Nadbiskup je istaknuo da su Janjevci došli u Kistanje ne da drugima otmu njihovo, nego da nađu novi prostor za svoj život, u domovini koja je i njihova i zemlji iz koje su davno otišli. “Sačuvali ste svojom nazočnošću mjesto cjelovitim, jer niste ničim učinili da ljudi koji su otišli smatraju baš vas krivcima za događaje bilo koje vrste. Stanovnici Kistanja prije deset godina nisu odlazili iz njega jer ste vi došli, nego su oni izabrali dragovoljno gdje će biti”, poručio je nadbiskup Prenđa Janjevcima, ističući veliko razumijevanje odgovornih u hrvatskoj Vladi koja im je izgradila novo naselje. Istaknuo je važnost razvijanja suživota novih i starih stanovnika i postojanje hramova dviju kršćanskih zajednica. Izrazio je priznanje ustrajnosti Janjevaca koji su opstali kao zdrave obitelji, poslušni Božjem zakonu kao jamstvu trajanja te zajednice koja u svijetu ima oko 15.000 Janjevaca. Od toga ih je najviše u Zagrebu, oko 12.000. “Vaši preci nose sveto ime Isusovo kao svoj znak i barjak. I nisu ga se nikada odrekli i zaboravili. Prenosili su i predavali vjeru s koljena na koljeno. Išli su na misu, jer su poštivali Dan Gospodnji, nedjelju i blagdane. Poznavali su teškoće u obitelji, ali nisu poznavali rastave braka. Primali su od Boga djecu i radovali joj se, nisu pristajali na ubijanje nerođene djece. Bili su zadovoljni i sa svojim skromnim životom jer su nosili Boga u srcu. Bili su hram njegov”, rekao je nadbiskup Prenđa Janjevcima, ohrabrivši ih da se ne boje teškoća i opasnosti. Crkva će ih okupljati da se ojačani vrate svakodnevnom životu. Dobro duhovno stanje rađa i duhovnim zvanjima, čega je uvijek bilo među Janjevcima, rekao je nadbiskup. Ponosni su Janjevci na svoj izdanak od 38 živih svećenika i 24 redovnice.

“Nismo više beskućnici i beskrvenici”, poručio je župnik Kistanja mons. Nikola Dučkić, zahvaljujući hrvatskoj Vladi, Zadarskoj nadbiskupiji i osobito nadbiskupu Prenđi na svekolikoj pomoći. A on je pozvao vjernike da se ne osvrću na prošlost, da ih ne obuzima žalost, nego da izgrađuju budućnost koja će nositi plemenite oznake janjevačkog naroda: ljubav prema Bogu, domovini, obitelji i bližnjima. U tome će im pomoći i novi crkveni prostor s velikom mogućnošću pastoralnog života: župna kuća s prostorom za pastoralni rad, velika kripta ispod nove crkve te stara crkvica Gospe od zdravlja, djelo učenika Ivana Meštrovića, velike umjetničke vrijednosti, obnovljena 1995. godine nakon stradanja u ratu. U njoj su se Janjevci po dolasku u Kistanje godinama okupljali na bogoslužje, podigavši do nje još i veliki šator darovan od Hrvatske vojske da bi se svi mogli okupiti na slavljima.

Na kraju mise prigodnu riječ uputio je Pavao Palić, predsjednik Hrvatskog društva Janjevo. Zahvalio je brojnim pojedincima koji su pomogli razvoj janjevačke zajednice u Kistanjama, osobito nadbiskupu Prenđi “što ih je prigrlio i prepoznao u njima duhovni i svekoliki potencijal”. “Od samih početaka ste znali za stoljetnu povezanost i oslonjenost janjevačkih ljudi na Crkvu i svećenike, te niste čekali neka bolja vremena, već ste se snagom svog biskupskog autoriteta zauzeli za izgradnju velebne crkve u kojoj će vjerni narod zahvaljivati i moliti”, rekao je Palić mons. Prenđi. Darovao mu je i vrijedan unikatni dar: zlatnu hrvatsku krunicu, rad janjevačkog zlatara Mateja Glasnovića. Sastavljena je od “šibenskih botuna” spojenih karikama, s medaljicom sv. Nikole biskupa i replikom Križa opatice Čike. Na taj način povezuje duhovni i svjetovni milje tog kraja, Zadarsku nadbiskupiju i Šibensko-kninsku županiju kojoj Kistanje teritorijalno pripadaju. Palić je izrazio uvjerenje da će Janjevci, kao što su na Kosovu u okruženju pravoslavnih Srba, muslimana Albanaca i Turaka biti prepoznatljiv znak razumijevanja, tolerancije i suživota, tako će i u Kistanjama s braćom Hrvatima i susjedima Srbima izgrađivati humaniji svijet.
Proslavi posvete crkve prethodila je devetodnevna duhovna obnova s nizom molitvenih i kulturnih sadržaja. Uoči posvete, u utorak 8. svibnja, u crkvi je izveden recital “Ostani, Gospode, s nama”, autora dr. Ante Mateljana, u kojem je opisan duh življenja Janjevaca i njihovo predanje Gospodinu kroz povijest, utječući se osobito zagovoru sv. Nikole biskupa, zaštitnika putnika, a upravo su Janjevci zajednica koja je u svom višestoljetnom postojanju, zbog teških povijesnih okolnosti, bila usmjerena na promjene svojih boravišta.