Jeruzalem, (IKA) – Izraelski arheolog Ehud Netzer s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, najveći poznavatelj Herodova lika, objavio je 7. svibnja da je na nalazištu uz palaču Herodion, nedaleko od Betlehema i oko 12 km južno od Jeruzalema, pronađen grob kralja Heroda. Riječ je o Herodu (oko 73.-4. pr. Kr.), sinu Antipatrovu, kralju Judeje, koji je vladao od oko 40. do 4. godine pr. Kr., a spominje se i u evanđeoskim izvještajima o Isusovu rođenju. Prema izvješću židovskoga vojskovođe i povjesničara iz prvog stoljeća, Josipa Flavija, prije svoje smrti u Jerihonu Herod je odredio da ima biti pokopan u svojoj palači pod nazivom Herodion, sjeverno od Betlehema. Arheološka iskapanja u Herodionu vodio je od 1962. do 1967. franjevački arheolog Virgilio Corbo. Prilikom tih istraživanja na vidjelo je došla gornja palača s obrambenim zidinama i kulama, a unutar nje ostaci sinagoge, javnih zgrada i javne kupaonice s brojnim grafitima. Usto, u sklopu te gornje palače nađena je velika cisterna s pristupnim podzemnim hodnikom. 1967. godine izraelskim osvajanjem Zapadne obale franjevcima je onemogućeno daljnje istraživanje. Od 1972. iskapanja nastavljaju izraelski arheolozi pod vodstvom Ehuda Netzera, pri čemu osobitu pozornost posvećuju donjoj palači u podnožju brežuljka Herodiona. U tom dijelu najzapaženiji bio je veliki bazen koji je korišten za simulaciju pomorskih bitaka. Voda je do Herodiona dovođena akvaduktom iz tzv. Salomonovih bazena kod Betlehema, a dovožena je i zemlja radi vrtova koji su krasili palaču. Poznato je da je nakon Herodove smrti njegov sin Arhelaj nastavio živjeti u ovoj palači, a i kasniji rimski upravitelji Judeje rabili su je kao svoje sjedište, sve dok ga nisu preuzeli pobunjenici u doba Prvoga židovskog ustanka koji je završio 70. godine rimskim osvajanjem Jeruzalema. Herodium je isprva bio korišten i u Bar Kokhbinu ustanku iz 135. godine, a u bizantsko doba naseljavaju ga monasi, a potom i kolonija gubavaca, sve do 7. stoljeća kad je konačno napušten.
Prilikom svih istraživanja na ovom mjestu arheolozi su se nadali da će naći i Herodov grob. No, kako on nije nađen pojavila su se razmišljanja da ovaj kralj, zbog slabog ugleda što ga je imao u narodu, nije ondje ni pokopan. Ehud Netzer tvrdi da je na padini između gornje i donje palače našao grob koji bi prema bogatstvu uređenja i načinu izrade mogao biti Herodov. Ovaj arheolog kaže da je grob oskvrnut nedugo nakon pokopa, a u sarkofagu nisu nađene kosti. Usto, nisu nađeni ni natpisi koji bi nepobitno dokazali da je doista riječ o Herodovu grobu. Na konferenciji za tisak na Hebrejskom sveučilištu, što ju je prof. Netzer održao 8. svibnja, rečeno je da je grob već davno bio razoren, a na njegovom je mjestu ostao samo dio podija izgrađenog od velikog i znalački obrađenog kamena i to u obliku koji dosada nije nađen u Herodionu. Među mnogim arhitektonskim elementima izuzetno kvalitetne izrade ističe se skupina urni (oblikom sličnih urnama koje su služile za čuvanje ostataka kremiranih osoba) koje podsjećaju na one nađene u nabatejskim spomenicima u Petri, u današnjem Jordanu. Sarkofag izrađen od kamena s poklopcem trokutasta oblika i ukrašen rozetama izvorno je bio dugačak oko dva i po metra, a nađen je razbijen u stotine komadića. Prof. Netzer vjeruje da je riječ o Herodovu sarkofagu, te se nada da će u nastavku istraživanja naći i natpise koji će to potvrditi.