Dubrovnik, (IKA) – Znanstveni skup s radnim naslovom “Velika Proteturica – duhovna baština Dubrovnika posvećena Bogorodici” održan je 27. i 28. travnja u dvorani samostana sv. Klare u Dubrovniku. Organizirao ga je Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (HMI), a njegovo održavanje poduprla je Dubrovačka biskupija i dominikanski samostan, kao i samostani sestara na Dančama, u Sigurate i ančela.
Rad simpozija otvorio je predsjednik HMI zagrebački pomoćni biskup dr. Vlado Košić, iznoseći ukratko svrhu HMI i njegove planove. Skup je pozdravio, zahvalio na uloženu trudu i zaželio dobar uspjeh dubrovački biskup dr. Želimir Puljić, a zatim i predstavnik svijeta znanosti i kulture akademik Josip Bratulić.
Na skupu je nastupilo 27 predavača, a obrađivalo se lik bl. Djevice Marije u Dubrovniku i nekim krajevima Dubrovačke biskupije.
Dr. Edo Peričić govorio je o Dubrovniku i društvenopolitičkim prilikama u njemu u tijeku povijesti. Toga zaljubljenika povijesti i Majke Gospodinove prijatelji su dovezli iz Zadra i za govornicu ga unijeli u invalidskim kolicima. Nakon uvodnog predavanja, koje je osvijetlilo sredinu o kojoj će se govoriti, sudionici su imali prigodu slušati riječi dr. Ivana Karlića o djelu “Rukolist duhovni” (1776); franjevca Luke Radića i prof. Ljudevita Maračića o molitveniku “Vrt bogoljubnosti” koji su priredili kanonici Stijepo Skurla i Vice Palunko, a u kojemu su molitve i vrijedni stihovi dubrovačkih pjesnika iz 17. i 18. stoljeća. Fra Petar Lubina obradio je zatim djelo “Officize B. Dievizae Mariae” (1693) dubrovačkog benediktinca Bernarda Sorkočevića, a prof. Gabrijel Jurišić prikazao je pjesmu “Vrhu porođenja Gospodinova” Junija Palmotića. Dr. Emanuel Hoško pozabavio se Bogorodičinim likom u “Nauku kršćanskom obilnom slovinskom narodu otkrivenu i obilno istumačenu” (1750) franjevca Inoćencija Grgića Dubrovčanina, a dr. Bruno Pezo u djelu “Zrcalo plemenitijeh izvrsnosti Blažene Djevice Marije” (1869) dominikanca Augustina Đurđevića.

Nakon predaha dr. Vinicije Lupis izložio je, riječju i slikom, Gospine prikaze u likovnoj umjetnosti starog Dubrovnika, a dr. Josip Šimić rukopisno djelce “Novena na Čast Marijina začetja” iz 19. stoljeća. Dr. s. Katarina Koprek obradila je karmelićanski obrednik “Cantorale fratrum BMV de monte Carmeli” (1755) koji se čuva u samostanu Male braće, a dr. Miho Demović dubrovačke zavjetne obrede u čast Majci Božjoj s posebnim osvrtom na glazbeni udio. Fr. Zvonko Džankić prikazao je nastanak i povijest Bratovštine sv. krunice u Dubrovniku, a dr. Marijo Šikić Gospine bratovštine pri samostanu Male braće, nakon čega je uslijedio objed i odmor.

U popodnevnom dijelu rada nastupili su stručnjaci za književnost i jezik. Tako je dr. Antun Pavešković obradio Marijin lik u djelima Mavra Vetranovića, akademik Josip Bratulić u propovijedima Ardelia della Bella, dr. Pavao Knezović u poeziji Ruđera Boškovića i dr. Hrvojka Mihanović-Salopek u djelu Marije Bettera Dimitrović. Taj blok predavanja zaključila je zanimljivim zapažanjima dr. Sanja Vulić o marijanskim pučkim blagdanskim imenima na dubrovačkom području, koja su nastala kao odraz višestoljetne marijanske pučke pobožnosti.
Na kraju prvoga dana mariološkog simpozija misno slavlje u dubrovačkoj katedrali predvodio je biskup Puljić, a pjevala je s. Cecilija Pleša uz pratnju s. Imakulate Malinka.
Nakon večere predstavljen je novi zbornik radova HMI “Alma refugii Mater – Aljmaška Majka od Utočišta”. To su radovi s nacionalnog simpozija o aljmaškom Gospinu svetištu i slavonskim propovjednicima 18. i 19. st. održanog 29. travnja 2005. u Đakovu i 30. travnja 2005. u Aljmašu. O njemu su govorili fra P. Lubina, dr. V. Košić i prof. G. Jurišić. Zatim je prikazan film “Dubrovačka Velika Proteturica”, napravljen prema scenariju Članice HMI dr. H. Mihanović-Salopek, čime je završio rad prvoga dana.
Rad simpozija nastavljen je u subotu ujutro, 28. travnja. U prvom predavanju dr. Slavica Stojan obradila je “lik svete Gospođe” u djelima Marina Držića, a dr. Marijan Biškup prikazao je Gospin lik u djelu “Pohvale na slavu Jezusa Isukarsta i Čast Bogorodice Marije Prisvetog Rozarija” (1756) dominikanca Vinka Marije Gučetića. Dr. Marijana Belaj istražila je hodočašća Konavljana Gospi od Milosrđa na Lapadu, s posebnim osvrtom na vjernike iz Ćilipa. Dr. Stanko Lasić ukratko je prikazao štovanje Gospa od Porata koje se slika časti u dubrovačkoj katedrali, a dr. Karmen Gagro riječju i slikom nazočnima je dočarala povijesnu i umjetničku vrijednost zavjetnih darova dubrovačke katedrale, koji su darovani Gospi od Porata.
Nakon polusatnog predaha uslijedio je završni blok predavanja. U prvomu je s. Katica Dabo prikazala Danče kao Gospino svetište, a don Božo Baničević marijanske crkve na otocima Korčuli i Lastovu. Niz predavanja zaključen je izlaganjima bračnog para Belaj-Mirković. Dr. Vitomir Belaj ocrtao je riječima i grafikonima pretkršćanske korijene nekih marijanskih crkava u Hrvata, a prof. Marija Mirković riječju i slikama likovne tragove Marijina štovanja na poluotoku Pelješcu. Radni dio simpozija završio je riječima zahvale biskupa Košića i pjesmom koju je predvodila s. C. Pleša. Misno slavlje u dominikanskoj crkvi predvodio je biskup Košić, a pjevanjem uzveličala s. C. Pleša, uz pratnju s. Imakulate Malinka. Nakon objeda sudionike simpozija proveo je Konavlima i pokazao im konavoske prirodne ljepote te kulturnoumjetničke znamenitosti rođeni Konavljanin dr. M. Demović.