Rijeka, (IKA) – U nizu Kulturnih tribina Teologije u Rijeci gostovala je 23. travnja mr. Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija RH. Sam naslov predavanja, “Uloga i doprinos Crkve u procesu integracije Hrvatske u Europsku uniju”, kako je na početku istaknuo dr. Jerko Valković, voditelj Kulturnih tribina, izriče želju da se u promišljanja o tim važnim procesima u javnu raspravu uključi što širi krug sugovornika. Na početku je ministrica ukratko ocrtala same procese integracije u EU, naznačujući što “ulazak u Europsku zajednicu” znači za Hrvatsku, istaknuvši ono što je Hrvatska do sada učinila te što još treba poduzeti. U drugom dijelu posebno se zaustavila na značenju Crkve u tim procesima, promatrajući njezinu ulogu u širim, međunarodnim okvirima posebno u kontaktima koje Crkva ostvaruje. “Katolička Crkva u Hrvatskoj kroz svoje kontakte s ostalim biskupskim konferencijama uvelike je pripomogla napretku naše domovine prema punopravnom članstvu u Europsku uniju, na čemu posebno zahvaljujem”, rekla je ministrica. Veoma značajan doprinos Crkve u izgradnji europske zajednice nalazi se u oblikovanju i nadahnjivanju vrijednostima na kojima bi trebala počivati Europa. O tome veoma jasno govori i papa Benedikt XVI. kada kaže da “kršćanske vrijednosti mogu biti kvasac civilizacije za Europu i svijet trećeg tisućljeća”, a na nedavno održanom kongresu u Rimu razgovaralo se o temeljnim kršćanskim vrijednostima koje su bile ključne za europsko ujedinjenje, a koje bi danas trebalo obnoviti. Crkva, nastavila je ministrica, može pridonijeti izgradnji boljeg društva noseći u sebi dijalog, zajedništvo te osobito duh solidarnosti. Stoga, smatra Grabar-Kitarović, vjerske zajednice, posebno ako imamo u vidu tako prisutnu različitost i kulturnu i vjersku u Europi, imaju specifičnu ulogu u europskom procesu osobito po pitanju ekumenskih kontakata. Osvrćući se na suradnju Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije, ministrica je podsjetila da predsjednik HBK zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić sudjeluje na sastancima Vijeća biskupskih konferencija zemalja EU (COMECE) kao promatrač, otkako je RH ušla u krug zemalja kandidata EU. Tom je prigodom citirala i riječi kardinala Bozanića kada je konkretno govorio o dinamici ulaska Hrvatske u Europu: “Pitanje ulaska naše zemlje u EU nije pitanje bržeg, nego boljeg i kvalitetnijeg ulaska”.
U procesu integracija veoma je važno pitanje očuvanja nacionalnog identiteta. Hrvatska treba definirati svoj identitet i u pregovorima dobro obrazložiti svoje interese, stajalište je Vlade a isti stav prepoznaje i u kardinalovim riječima: “Onaj tko zna koji su mu interesi i koji te interese zna obrazložiti, bit će respektiran”. Vlada stoga čvrsto stoji i zalaže se za očuvanje hrvatskog identiteta, tradicije i jezika, a članstvo u EU ne ugrožava nacionalni identitet o čemu svjedoči i slogan EU – “Ujedinjeni u različitosti”. Ministrica se osvrnula i na polemike oko spominjanja kršćanskih korijena u europskome Ustavu. Papa Ivan Pavao II. opetovano je ukazivao na važnost spominjanja kršćanskih korijena Europe. Premda u tekstu povelje ne postoji eksplicitna referenca na Boga, niti se “pojam” kršćanstva spominje u preambuli, Crkve su, prema ministričinim riječima, designirane svojim imenom u korpusu teksta. S tim u vezi, ustavna povelja EU implicitno prihvaća veliki doprinos kršćanstva današnjoj Europi. “Povijesna je činjenica da su kršćanstvo i kršćanska poruka u temeljima Europe iz kojih su se razvile vrijednosti nepovrjedivih i neotuđivih prava ljudske osobe, demokracije, jednakosti i vladavine prava. Preambula Ustavne povelje upućuje da su te vrijednosti proizišle iz religijskog nasljeđa”, istaknula je Grabar-Kitarović. Kada Hrvatska uđe u EU, identitet svake vjerske zajednice će se priznati i poštivati. EU obećava otvoren, redovit i transparentan dijalog s vjerskim zajednicama, priznajući im na taj način status partnera. Budući da su tolerancija i snošljivost danas sve istaknutiji, vjera je bila i ostaje pokretačkom snagom za mnoge koji su se posvetili društvenom djelovanju sa željom da pridonesu društvu koje poštuje ljudsko dostojanstvo u skladu s kršćanskim shvaćanjima. O tome govori i činjenica da su mnogi političari i akademici, i to upravo oni koji su promicali i započeli europski integracijski proces, poput francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumanna, njemačkog kancelara Konrada Adenauera i talijanskog premijera Alcide de Gasperija, bili uvjereni kršćani, zaključila je Grabar-Kitarović.