Zadar, (IKA) – “Bez uskrsnuća kršćanstvo bi bilo neki religiozni nauk. Ne bi bio događaj, činjenica koja uključuje Boga trojstvenoga i čovjeka otkupljenog i pozvanog na život zauvijek. Kršćanstvo se i danas rađa i razvija iz temeljnog proglasa: Isus Krist raspeti je uskrsnuo”, poručio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa u propovijedi euharistijskog slavlja koje je na svetkovinu Uskrsa 8. travnja predvodio u katedrali Sv. Stošije u Zadru, udijelivši na kraju mise i papinski blagoslov s potpunim oprostom.
Kršćani se svake nedjelje, tjednog Uskrsa, u euharistiji vraćaju izvoru svoje vjere, Crkve i života, nadi da je zlo u korijenu poraženo te da ima smisla zalagati se za bolji svijet. To je Uskrs, istaknuo je nadbiskup Prenđa. “Na Uskrs ne slavimo samo minuli, davni Kristov događaj, nego slavimo Njega, Uskrsloga. Slavimo Njegov iskorak iz vremena u novo postojanje kojem nema kraja. Uskrs je istinski kvasac novog čovjeka i novog svijeta. Crkva želi biti kvasac novog života”, poručio je nadbiskup, istaknuvši: “Crkva tvrdi da se na dnu mnogih promjena nalazi mnogo toga što je nepromjenjivo i što ima svoj najdublji temelj u Kristu. Zbog te odgovornosti za društvo i stvarnosti Uskrsa, Crkva vidi u svom narodu svoju moralnu ulogu, obvezu i odgovornost da mu pomogne i ponudi ono što drugi ne mogu ili ne znaju pomoći”. Crkva želi svjedočiti uskrsloga, živog Gospodina, jer je svjesna da sa svojim narodom nosi neprolaznu baštinu kršćanske poruke o Kristu koji je udario temelje novom čovjeku i svijetu, rekao je nadbiskup. “Crkva je također svjesna da su mnoge teškoće u hrvatskom društvu povezane s tzv. tranzicijskim promjenama i procesima. Dugogodišnja oklopljenost negativnim ideološkim odrednicama otežala je novo snalaženje svih građana i kršćana u novim pravnim okolnostima. O mnogim stvarima razmišljamo na stari način”, istaknuo je nadbiskup, upozorivši na brojne teškoće u demokratskom sazrijevanju hrvatskog društva, oštro raslojavanje u otvorenosti novom ekonomskom sustavu. “Teško se dolazi do istinskog dijaloga koji vidi i želi opće dobro kojim se pojedine grupe trebaju izdići iznad sebičnih interesa, a vidjeti dobro naroda. Ovome je društvu potrebno više solidarnosti i brige za siromašne i ugrožene. Vidljivi materijalni napredak nije bez ozbiljnih pitanja. Dok su u tijeku reforme na mnogim područjima društvenog života, ostaju mnoga pitanja na duhovnom i moralnom području o kojima će ovisiti naša budućnost”, upozorio je nadbiskup Prenđa, istaknuvši da će upravo o stavu kršćana prema životu u hrvatskom društvu u mnogome ovisiti naša budućnost. Izdvojio je tri vrednote od temeljnog značenja za kršćansku budućnost: život, obitelj i kršćanska vjera. Vjera je temelj našeg pogleda na Boga, čovjeka i moralno etička načela, ali je ona i kulturološki gledano obilježila sva područja našeg života. “Tu vjeru smo dužni prenijeti novim pokoljenjima kako bismo sačuvali svoj identitet. To je dužnost obitelji, škole, ali je velika odgovornost i na Crkvi. Treba nam podrška svake obitelji i svih otvorenih sredina na zajedničkom djelu odgoja našeg naroda u vjeri i moralnim načelima”, poručio je mons. Prenđa. U tim naporima nismo sami. Uskrsli Gospodin je nazočan među nama svojom Riječi i životom u euharistiji. “Imamo čvrste temelje u nadi da se nećemo izgubiti i da nećemo klonuti. Krist je Bog života koji jamči život. Mi mu vjerujemo i na njega se oslanjamo”, zaključio je nadbiskup Prenđa, poželjevši da Gospodin, po uskrsnoj sigurnosti koju nam je dao, učvrsti u nama vjeru i hod za Njim.