Štrigova, (IKA) – U prigodi 60. obljetnice poratnog stradanja više desetaka civila iz gornjeg Međimurja, koji su mučeni, ubijeni i pokopani u štrigovskoj šumi u ožujku 1947., u nedjelju 25. ožujka održana je komemoracija u organizaciji društava za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Čakovec i Varaždin te pod pokroviteljstvom Općine Štrigova. Komemoracija je započela misnim slavljem koje je u župnoj crkvi Sv. Marije Magdalene u Štrigovi predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac zajedno s izaslanikom Varaždinske biskupije kancelarom mons. Antunom Perčićem i domaćim župnikom i gornjomeđimurskim dekanom mons. Leonardom Logožarom. Nakon mise zadušnice i procesije do grobišta u Repovoj šumi kod štrigovskog groblja, biskup Jezerinac predvodio je molitvu za sve žrtve te je blagoslovio spomen-križ s raspelom, koji je postavilo Društvo za obilježavanje grobišta Čakovec. Predstavnici hrvatske Vlade, Općine Štrigova, društava za obilježavanje grobišta iz Hrvatske i Slovenije, udruge Hrvatski domobran i Društva političkih zatvorenika iz Čakovca, Varaždina, Varaždinskih Toplica, Bjelovara, Svetog Ivana Zeline, Novog Marofa i Križevaca, ogranka Matice hrvatske i Družbe “Braća hrvatskoga zmaja” iz Čakovca i drugih udruga položili su vijence te zapalili svijeće. U ime obitelji stradalih vijenac je položila obitelj Dujh, supruga i djeca jednog od ubijenih.
Na početku mise sve je pozdravio mons. Logožar, kazavši kako su se okupili da bi žrtvama odali poštovanje, osobito ono kršćansko jer je vjernicima dobro poznato značenje riječi žrtva. Uime organizatora komemoraciju je vodio Franjo Talan, predsjednik varaždinskog Društva, koji je istaknuo kako su potkraj ožujka 1947. mnogim župljanima nakon zvjerskog mučenja ubijeni njihovi najbliži, te su pokopani u Repovoj šumi, čiji je vlasnik prijavio stratište nakon čega je i sam ubijen. Podsjetio je na razloge osnivanja i predstavio aktivnosti Društva, istaknuvši kako je u Hrvatskoj evidentirano više od 600 grobišta i stratišta, a popisano je više od 260.000 stradalih. Zamjenica načelnika Općine Štrigova Danica Rojko istaknula je kako je moralna obveza svih da se nikad ne zaborave povijesne činjenice o stradavanju onih koji su ustrajali u odanosti domu, Bogu i Katoličkoj Crkvi. Predsjednik Društva za obilježavanje prešućenih grobišta iz Ljubljane Franc Perme kazao je kako se ovim komemoracijama žrtvama žele dati prava na grob i sjećanje. Istaknuo je kako je u Sloveniji otkriveno više od 500 grobišta, na kojima je pokopano i do 180.000 Hrvata, koji su pobijeni na križnim putovima kroz Sloveniju. Kazao je kako je unatrag dvije godine slovenska država preuzela od društva obilježavanje grobišta, ali se od tada više ništa nije učinilo na obilježavanju grobišta, pa će se društvo dalje aktivirati na otkrivanju i obilježavanju svih grobišta diljem Slovenije. Naglasio je da je dužnost obilježiti grobišta kako bi bila sjećanje na Abela i vječna opomena Kainu.
Predsjednik Društva iz Čakovca Josip Kolarić istaknuo je kako je popisano više od 700 žrtava rata i poraća iz Međimurske županije, a obilježena su tri masovna stratišta, od kojih je ono posljednje u štrigovskoj šumi, gdje su ubijeni mještani Štrigove i okolice. Pukovnik Ivan Gruić, predstavnik Vlade, obiteljima mučenika izrazio je sućut, zahvalnost i poštovanje na podnesenoj žrtvi, kazavši kako svako napaćeno mjesto u Hrvatskoj šalje neku poruku. “Štrigova svjedoči da je dvije godine po završetku II. svjetskog rata bez suđenja ubijeno više desetaka nevinih žrtava i nositelja hrvatske nacionalne svijesti. Štrigova upozorava da su žrtve stradale samo zbog svog podrijetla, vjeroispovijesti i pripadnosti hrvatskom narodu. Stoga smo dužni oduprijeti se zlu za sva vremena. Ne smijemo dopustiti da se ove strahote ikada i bilo gdje ponove. Štrigova nas obvezuje promicati istinu o teškoj i velikoj povijesti hrvatskog naroda. To nas obvezuju ovi mučenici, hrvatski velikani i domovinske žrtve”, istaknuo je Gruić.
Na početku mise biskup Jezerinac pozvao je nazočne da s ljubavlju i molitveno zahvale na nesebičnoj ljubavi stradalnika za hrvatski narod koje su bile žrtve komunističkog nasilja i terora. U propovijedi je biskup upozorio kako je komunistički režim ostavio dubok trag u društvu i narodu, što se vidi po medijskim ispadima koji se okomljuju na duhovne i moralne vrijednosti koje su odgajale i sačuvale hrvatskog čovjeka kroz stoljeća. Osvrnuvši se na nedavnu hrvatsku prošlost, kazao je kako se i danas želi izjednačiti namjerno smišljen i počinjen zločin s onime što je počinjeno u obrani. Istaknuo je kako mnoštvo jama diljem Hrvatske i Slovenije svjedoči o brojnosti nasilno ubijenih ljudi samo zato jer su bili katolici i Hrvati. “Mnogi od njih stradali su zbog raznih lažnih optužbi i prokazivanja”, kazao je biskup, upozorivši kako se i danas drugačije presuđuje slabijima, a drugačije moćnicima. Istaknuo je da evanđelje o Isusovoj ne osudi žene grješnice upućuje čovjeka kako nema pravo suditi druge, te poziva svakog čovjeka na vlastito obraćenje i promjenu. “Samo obraćeni čovjek kadar je graditi novi svijet. Europi su potrebni novi ljudi, Božji ljudi, koji će se oduprijeti starom životu smrti i grijeha”, rekao je biskup. Stradalnicima i žrtvama bezbožnog komunističkog sustava zaželio je sretnu i blaženu vječnost te je rodbini uputio iskrenu sućut. Zahvalio je organizatorima i svima onima koji se odazivaju prisjećanju na pokojne, a osobito na one koji su položili svoje živote iz ljubavi i vjere.
Prigodom blagoslova križa u Repovoj šumi biskup Jezerinac kazao je kako u njoj počivaju mučenici koji su život položili iz ljubavi prema Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu. “Oni su svojom žrtvom postali sjeme kršćanstva i naše domovine te pridonijeli stvaranju slobodne i neovisne države Hrvatske svjesni da se bez osobne žrtve ne može ništa veliko izgraditi. Oni su nam stoga uzor te zaslužuju svako poštovanje i zahvalnost”, poručio je biskup. Na kraju komemoracije Franjo Talan pročitao je pisma kanonika mons. Lovre Cindorija iz Zagreba i predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa dr. Zvonimira Šeparovića, koji je istaknuo kako je potrebno držati se načela istraživanja i iznošenja istine te težiti pravednosti i obeštećenju žrtava. Također je ukratko predstavio najnoviju Deklaraciju o pravima žrtava, koju je donijelo varaždinsko Društvo na posljednjoj skupštini.