Neka kršćanske vrednote budu kvasac civilizacije za Europu trećega tisućljeća
Vatikan (IKA )
Primajući izaslanstvo COMECE-a okupljeno na kongresu u povodu 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora, Benedikt XVI. iznio kritičku analizu današnje Europe
Vatikan, (IKA) – Neka kršćanske vrednote budu kvasac civilizacije za Europu trećega tisućljeća, poručio je papa Benedikt XVI. izaslanstvu Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) koje se u povodu 50. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora kojima je utemeljena Europska zajednica okupilo na kongresu u Rimu. Među njima je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, potpredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), koji je danas na zasjedanju održao intervent.
Papa je potaknuo sve kršćane Staroga kontinenta da se zauzmu za pravednu i solidarnu Europu. Da bi se približili svojim građanima, neka vlade EU ne isključuju “bitnu sastavnicu europskoga identiteta kao što je kršćanstvo”, poručio je Papa, istaknuvši temeljne vrednote ujedinjene Europe. Ne može se graditi pravu europsku “zajedničku kuću” zanemarujući vlastiti identitet naroda našega kontinenta. Riječ je, naime, o povijesnome identitetu, kulturnome i moralnome, prije negoli zemljopisnom, gospodarskom ili političkom; taj je identitet satkan od skupa općih vrednota, čijem je oblikovanju pridonijelo kršćanstvo, stekavši tako obzirom na Europu ne samo povijesnu ulogu, nego i utemeljujuću. Te vrednote, koje su duša kontinenta, u Europi trećega tisućljeća trebaju ostati kao “kvasac civilizacije”, upozorio je Sveti Otac.
Ako bi nestale te vrednote, kakao bi mogao Stari kontinent obavljati ulogu “kvasca” za cijeli svijet zapitao se Papa. Dodao je kako ne iznenađuje što današnja Europa, premda bi se htjela nametnuti kao zajednica vrednota, izgleda da sve više osporava postojanje općih i apsolutnih vrednota. Prema Papinu mišljenju, riječ je o “posebnom obliku odmetništva od same sebe, još prije negoli od Boga”. Tako se “širi uvjerenje da je promišljane o dobrima jedini put za moralno razlučivanje i da je opće dobro istovjetno kompromisu. Ali, to nije prihvatljivo “kad god zahtijeva sporazume koji štete ljudskoj naravi”, upozorio je Papa.
Zajednica koja se izgrađuje ne poštujući pravo dostojanstvo ljudskoga bića, zaboravljajući da je svaka osoba stvorena na sliku Božju, nikome ne čini dobro. Upravo stoga izgleda sve nužnijim da se Europa čuva od danas proširenoga pragmatizma koji sustavno opravdava kompromis o bitnim ljudskim vrednotama, kao da je to neizbježno prihvaćanje navodnoga manjeg zla, poručio je Benedikt XVI. i dodao kako taj pragmatizam predstavljaju “kao uravnotežen i realističan”, ali “on nije takav, upravo stoga jer niječe vrijednosnu i idealnu dimenziju, koja je nerazdvojiva od ljudske naravi”. Kad se u taj pragmatizam uključe težnje te laicističke i relativističke struje, kršćanima se niječe pravo da kao takvi sudjeluju u javnoj raspravi ili se, u najmanju ruku, njihov prinos diskvalificira optužbom da žele štititi neopravdane povlastice, primijetio je Benedikt XVI.
Stoga u ovome povijesnom trenutku da bi bila valjan jamac pravne države i učinkovit promicatelj općih vrednota Europska unija treba jasno priznati sigurno postojanje stabilne i stalne ljudske naravi, izvora zajedničkih prava za svakoga pojedinca, uključujući i one koji ih niječu. U tom kontekstu, dodao je Sveti Otac, “valja uvijek kad su kršena temeljna ljudska prava, očuvati pravo na priziv u savjesti”.
Potom je istaknuo potrebu “da se između socijalne i gospodarske dimenzije odredi zdrava ravnoteža”, očitovavši zabrinutost za europsko demografsko stanje. Pod demografskim vidikom treba se, nažalost, konstatirati da se Europa zaputila putem koji bi je mogao dovesti do rastanka s poviješću. To može, osim gospodarske krize, prouzrokovati ogromne teškoće u društvenom jedinstvu i, posebice, poticati opasan individualizam, nepozoran na posljedice za budućnost, upozorio je Papa i dodao kako izgleda da Europa gubi povjerenje u vlastitu budućnost. Proces ujedinjenja nisu prihvatili svi, zbog uvriježenog dojma da su razna “poglavlja” europskoga nacrta napisana ne vodeći računa o očekivanjima građana.
Stoga je Sveti Otac ohrabrio kršćane pozvane izgraditi novu Europu. Vi znate da je vaša zadaća s Božjom pomoću pridonijeti izgradnji nove Europe – realne, a ne ciničke, bogate idealima i slobodne od naivnih iluzija, nadahnute na vječnim i životvornim istinama Evanđelja. Stoga budite na europskoj razini djelotvorno nazočni u javnoj raspravi, svjesni da je ona sastavni dio nacionalne rasprave, pridružite toj obvezi učinkovito kulturno djelovanje. Neka Gospodin svaki vaš napor učini plodnim i pomogne vam prepoznati i vrjednovati pozitivne elemente nazočne u današnjoj kulturi, odbacujući hrabro sve ono što je protivno ljudskome dostojanstvu, poručio je Benedikt XVI.
U pozdravnome govoru roterdamski biskup Adrianus van Luyn, predsjednik COMECE-a, istaknuo je kako kršćane svih vjeroispovijesti vjera poziva na posebnu odgovornost za zajednicu europskih naroda.
Sudionici kongresa, koji je u Rimu okupio oko 400 predstavnika iz cijele Europe, talijanskom premijeru Romanu Prodiju predali su poruku predstavnicima europskih država i vlada EU okupljenima u Berlinu. U poruci ističu važnost međunarodne suradnje u djelotvornoj borbi u savladavanju aktualnih problema kao što su siromaštvo u Africi, izrabljivanje žena i djece i kršenja ljudskih prava. Rimsko priopćenje također upućuje na odgovornost svih država za alarmantne posljedice klimatskih promjena.