Zagreb, (IKA) – U organizaciji Hrvatskog Caritasa u petak 16. ožujka u hotelu Sheraton u Zagrebu održana je konferencija “Solidarnost i zajedništvo s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini – umreženosti za nove vizije”. Konferencija je dio aktivnosti koje je Hrvatski Caritas organizirao uz Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, pokušavajući dati globalnu sliku o trenutnim događajima u toj zemlji s populacijskoga, geopolitičkog, socijalnog i vjerskog stajališta, te senzibilizirati javnost u Hrvatskoj za situaciju u BiH. Otvorenju konferencije nazočili su vjerski velikodostojnici zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, pomoćni zagrebački biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić, vojni biskup Juraj Jezerinac, dijecezanski upravitelj Varaždinske biskupije mons. Ivan Godina, ravnatelj Caritasa BiH Bosiljko Rajić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić. Otvorenju je nazočio i predsjednik Vlade RH dr. Ivo Sanader, potpredsjednica Vlade RH Jadranka Kosor te ministri mr. Božo Biškupić, Ivan Šuker i dr. Zoran Primorac, izaslanik predsjednika RH dr. Vladimir Lončarević, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanik BiH u Hrvatskoj Aleksandar Dragičević i generalni konzul RH u Tuzli Josip Juras. Kardinal Bozanić istaknuo je da je HBK u suglasnosti s BK BiH odlučila pokrenuti tjedan solidarnosti s Crkvom u BiH. No, to nije nova inicijativa. Zajedništvo i ostvarivanje solidarnosti ostvarivalo se od početka devedesetih godina protekloga stoljeća, kada se surađivalo na različitim razinama Caritasa od lokalne, nacionalne, kontinentalne i svjetske. Pružana je pomoć prognanicima i izbjeglicama u Hrvatskoj, ali i upućivana onima koji su ostali u BiH ili se u nju vratili, ne gledajući na vjersku, nacionalnu i inu pripadnost. Stoga, kardinal Bozanić napominje da HBK smatra potrebnim senzibilizirati javnost u Hrvatskoj za teške prilike Crkve u BiH djelotvornijom ljubavi koja će tražiti i iznalaziti nove načine pomaganja u skladu s novim prilikama.
Predsjednik Caritasa BK Bosne i Hercegovine kardinal Puljić svoju je poruku sažeo u tri riječi: pozdrav, hvala, poruka. Zahvalio je i na inicijativi toga Tjedna i to uime Crkve, uime svih ljudi kojima će ta gesta značiti mnogo, jer lijepo je da nisi sam, da ima ljudi koji dijele tvoju stvarnost. Hvala na blizini, bratskom i kršćanskom zajedništvu, rekao je kardinal Puljić. Istaknuo je kako je to i poruka da se hrabro kroči naprijed, ali i poruka za daljnje razvijanje zajedništva bez obzira na granice. Ako Europa osjeća potrebu da se ujedini, nemojmo se bojati i mi preko granice, poštujući ustrojstvo države, ali nemojmo se bojati, jer smo jedan narod, jedna kultura. Inicijativa Tjedna je ujedno i poruka i odgovor cijelom svijetu, koji se često pita što Crkva i hrvatski narod radi za Hrvate i Crkvu u BiH, istaknuo je vrhbosanski nadbiskup.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak podsjetio je da se Caritas razvijao zajedno s hrvatskom državom. Od samoga početka imali smo priliku osjetiti značenje riječi “caritas”, a to je ljubav. Dokazalo se je kako je Caritas važna i nezaobilazna pastoralna djelatnost Katoličke Crkve, ali i drugih kršćana i svih ljudi dobre volje, rekao je biskup Mrzljak, te upozorio da Hrvatski Caritas ne može biti okrenut sam sebi. Stoga se spremno uključivao i akcije i upućivao pomoć diljem svijeta kada je to bilo potrebno. Ovom, pak, inicijativom, HC želi pokazati i dokazati da je spreman preuzeti aktualnu ulogu i biti kanal za umrežavanje. Na kraju je biskup Mrzljak pojasnio kako će se novčana sredstva sakupljena u ovoj akciji usmjeravati u BiH. Sva sredstva uplaćena su u središnji fond pri Hrvatskom Caritasu, kojim će upravljati vodstvo Hrvatskog Caritasa zajedno s uglednim javnim osobama. Caritas BiH će predlagati projekte i pomagati Hrvatskom Caritasu u odabiru kvalitetnih projekata u tri područja: socijalna skrb, obrazovanje i malo poduzetništvo. Želja je raditi dugoročno, investirajući u mlade i njihovo obrazovanje, istaknuo je biskup Mrzljak.
Nadovezujući se na posljednje riječi biskupa Mrzljaka, sudionicima konferencije obratili su se i mladi polaznici Katoličkoga školskog centra sv. Josipa iz Sarajeva i Katoličkoga školskog centra don Bosco iz Žepča. Mladi su sve pozvali da im se da prilika da bi se kvalitetno obrazovali te tako pomogli i očuvali svoj rodni kraj.
Gradonačelnik Bandić podsjetio je da nitko ne može umanjiti odgovornost za hrvatski narod koji živi izvan granica RH, posebice u BiH, te dodao da se stoga ne treba više pitati trebamo li im pomagati, već kako im djelotvornije pomoći. Premijer Sanader pohvalio je inicijativu Tjedna, ali je istaknuo da Hrvati u BiH ne trebaju milostinju, već poštovanje i partnerstvo, da bi postigli jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima, jer bez Hrvata nema ni Bosne i Hercegovine.
U radnom dijelu konferencije održano je nekoliko predavanja otvorenih za javnost, a tematski vezanih uz “Umreženost s Bosnom i Hercegovinom”. Dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak iz Sarajeva, održao je izlaganje “Umreženost vjere, kulture i gospodarstva u BiH”. Predložio je da Sabor RH donese rezoluciju o Hrvatima u BiH koja bi obvezivala bez obzira na vladajuće političke opcije. Vladu RH pozvao je, pak, na osnivanje agencije koja bi sustavno pratila stanje Hrvata u BiH. Na kraju izlaganja dr. Topić istaknuo je više aktivnosti na različitim područjima koje je tijekom proteklih godina organiziralo HKD “Napredak”, a na dobrobit svih naroda koji žive u BiH.
O solidarnosti i umreženosti govorio je dr. fra Ivan Bubalo s Franjevačke teologije u Sarajevu. Istaknuo je kako trenutna situacija Hrvata u BiH opravdava umreženost pojedinaca, skupina i inicijativa po načelima socijalnog nauka Crkve, a za povratak Hrvata u BiH potrebno je organizirati političku, psihološku i duhovnu logistiku. Dr. Božo Žepić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorio je o temi “Socijalna sigurnost i obrazovanje”. Istaknuo je potrebu obrazovanja kadrova te ukazao na primjer Mostarskog sveučilišta koje obrazuje kadar na hrvatskom jeziku. Podsjetio je i kako je Sveučilište otvorilo podružnice pojedinih studijskih skupina u više gradova, čime se između ostaloga omogućava stjecanje višeg stupnja obrazovanja osoba koje su zaposlene. Dr. Anđelko Akrap je u okviru teme “Relacijski faktor između Hrvatske i Bosne i Hercegovine” vrlo zorno prikazao migracijske procese tijekom stoljeća te tako potvrdio činjenicu velikog doprinosa Hrvata iz BiH u kulturi, sportu, znanosti, obrazovanju, vjerskom životu, gospodarstvu i obrani. Posljednji govornik, dr. Josip Jurčević iz Instituta “Ivo Pilar”, u okviru teme “Selidba i ostanak u Bosni i Hercegovini” podsjetio je da osim povijesti, suradnje u obrani i humanitarnoj pomoći, u zajedničke vrijednosti pripada bogatstvo pitkom vodom, koja je danas najveće bogatstvo. Istaknuo je i često spominjanu činjenicu o vanjsko-trgovinskoj razmjeni s BiH. Brojke pokazuju da Hrvatska najviše izvozi u BiH, što je argument da zapravo Hrvatska gospodarski živi od BiH, odnosno još preciznije, posebno od područja na kojima su Hrvati većinsko stanovništvo.