Varaždin, (IKA) – Kapucinski samostan u Varaždinu i župa sv. Vida i ove korizme priređuju ciklus tradicionalnih “Tribina srijedom”. Tribine se održavaju u pet korizmenih srijeda od 28. veljače do 28. ožujka u dvorani “Božjeg naroda” u kapucinskom samostanu.
Na trećoj tribini, 14. ožujka, o temi “Pogled na Crkvu iz konkretnog društva” govorili su dr. Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu, i Branimir Bilić, urednik s Hrvatske televizije.
Prof. Bežovan uvodno je kazao kako je društvo socijalno naprednije ukoliko se u njemu žive vrednote, pa je tako varaždinski kraj po mnogo čemu primjeren zahvaljujući životu po kršćanskim vrijednostima koje su stvorile tzv. socijalni kapital za plemenite i solidarne inicijative. Podsjetio je da se u hrvatskom društvu na Crkvu uglavnom gleda u užem smislu kao na hijerarhiju, a ne na zajednicu vjernika u širem smislu. Ustvrdio je kako su očekivanja i zahtjevi vjernika prema Crkvi značajni i sasvim razložni, no ne treba zaboraviti da je Crkva zajednica svih vjernika. Kazao je da bi crkvene institucije trebale jače razvijati svoj potencijal u pružanju socijalnih usluga, u čemu bi i građani i vjernici trebali uvidjeti svoju ulogu i zadaću te se odgovorno aktivirati. Načelima solidarnosti i supsidijarnosti, odnosno odgovornosti za svoj život i život zajednice, trebali bi se voditi građani koji žele svojim talentima i sposobnostima oplemeniti svoje obitelji, zajednice i društvo. Osobit prilog toj dodanoj vrijednosti u našem društvu trebala bi dati Crkva kao institucija u koju građani imaju znatno povjerenje, istaknuo je prof. Bežovan.
Branimir Bilić kazao je kako je Crkva u Hrvatskoj u prošlosti bila potpuno vjerodostojna, svjedočka i proročka te duhovna, kulturna, socijalna i nacionalna temeljnica hrvatskog naroda. No, devedesetih su godina i Crkva i mediji s nedovoljno kritičke snage progovarali o sadržaju problematike hrvatskog društva. Socijalnost, solidarnost, kritičnost i dijalog gotovo su ustuknuli pred tzv. višim interesima, a kasnije je propuštena i prilika za analizom propusta, grijeha i promašaja, što je dovelo do moralne i socijalne krize današnjeg društva. Grijeha izgleda gotovo da i nema, a strukture su ostale manje-više iste, rekao je Bilić. Nikad više nego danas pred Crkvom i medijima su moralni, duhovni i profesionalni izazovi odgovornosti. Je li danas Crkvi važnije biti na proračunu ili na milodaru, imati ili biti, upitao je Bilić. U današnjim medijima mora se progovarati gotovo svakodnevno, no Crkva svoj stav iznosi gotovo samo uz blagdanske prigode. Premalo je verbalnih, a i praktičnih inicijativa koje će pridonijeti napretku i boljitku društva, a ponajprije zaštiti ljudskog dostojanstva, ustvrdio je Bilić.
U raspravi u kojoj je dvadesetak od stotinjak nazočnih iznijelo svoja razmišljanja, stavove i pitanja, primijetilo se koliko je tematika izlaganja potaknula promišljanje o potrebi veće zauzetosti svakog pojedinca za društvo u kojem živi. Branimir Bilić kazao je kako o angažmanu pojedinca, pa i onog koji je član Crkve kao svećenik ili laik, ovisi razvoj društva jer ono će uvijek imati vlast kakvu zaslužuje i izabere. Prof. Bežovan dodao je da za određene promjene treba sazrjeti kritična masa, odnosno nastupiti punina vremena.
Na prvoj tribini u srijedu 28. veljače o temi “Kriteriji za kršćansku prosudbu političkih stavova” govorio je dr. Stjepan Baloban, dok je druge korizmene srijede 7. ožujka o temi “Kršćanin u politici i u suvremenoj Europi” izlagao dr. Neven Šimac.