Vatikan, (IKA) – Zajamčiti svima pravo na život je dužnost o čijem ostvarenju ovisi budućnost čovječanstva, istaknuo je papa Benedikt XVI. u odlučnom govoru u zaštitu života koji je prvo dobro primljeno od Boga, a koji je uputio sudionicima opće skupštine Papinske akademije za život. Papa se s njima susreo 24. veljače po svršetku skupa koji je ta vatikanska akademija organizirala na temu “Kršćanska savjest u potpori prava na život”.
Sveti Otac osvrnuo se na napade koji se danas čine na život te istaknuo važnost oblikovanja savjesti utemeljenoga na istini. Kršćanska savjest ima unutarnju potrebu jačati se dubokim motivima koji se bore u korist prava na život, kazao je Papa te podsjetivši na encikliku Evangelium Vitae Ivana Pavla II. napomenuo kako svaki čovjek koji je iskreno otvoren istini i dobru može u naravnome zakonu upisanome u srcu prepoznati svetu vrednotu ljudskoga života. Stoga je kršćanin stalno pozvan zauzeti se da bi se suočilo s brojnim napadima kojima je podvrgnuto pravo na život. On znade da u tome može računati na razloge koji imaju duboke korijene u naravnome zakonu, i koje stoga može podijeliti sa svakom osobom čiste savjesti.
Govoreći nadalje o napadima na ljudski život koji su poprimili nove oblike, Papa je spomenuo pritiske koji se vrše u zemljama u razvoju u svrhu legalizacije pobačaja, pribjegavajući čak oblicima kemijskoga pobačaja, pod izgovorom reproduktivnoga zdravlja. Osim toga, sve je više politika za demografski nadzor, premda je utvrđeno da su one štetne i na gospodarskome i društvenome planu, upozorio je Benedikt XVI. te napomenuo kako, s druge strane, u razvijenim zemljama raste zanimanje za biotehnološko istraživanje koje ide do ustrajne potrage za savršenim djetetom. Novi val diskriminatorske eugenetike nailazi na suglasnost uime navodnoga blagostanja pojedinaca te se, posebice u gospodarski naprednome svijetu, promiču zakoni za legalizaciju eutanazije. Sve se to događa dok se na drugoj strani množe poticaji za legalizaciju zajedničkoga života koji bi zamijenio brak, a koji je zatvoren naravnoj prokreaciji. U takvoj situaciji savjest, ponekad nadvladana sredstvima zajedničkoga pritiska, ne pokazuje dostatnu pozornost prema ozbiljnosti problema, te moć jačih oslabljuje, a čini se i priječi, ljude dobre volje, istaknuo je papa Ratzinger te napomenuo kako se moralna savjest, da bi bila sposobna ispravno voditi ljudsko ponašanje, treba prije svega temeljiti na čvrstome temelju istine; ona treba biti prosvijetljena da bi znala razlikovati dobro od zla i tamo gdje društvena sredina i kulturni pluralizam ne pomažu.
Osvrnuvši se potom na razne čimbenike koji danas priječe oblikovanje savjesti utemeljene na istini, Benedikt XVI. napomenuo je kako u sadašnjem razdoblju sekularizacije, nazvane post-modernom i obilježene spornim oblicima snošljivosti, osim što jača odbijanje kršćanske tradicije, više se ne pouzdaje ni u sposobnost razuma za uočavanje istine, te se udaljava od volje za razmišljanjem. Prema nekim mišljenjima, da bi savjest pojedinca bila slobodna trebala bi se osloboditi i veze s tradicijom, kao i one s razumom. Savjest tako prestaje biti svjetlo i postaje jednostavna pozadina na koju medijsko društvo upravlja slike i najproturječnije poticaje, istaknuo je Papa te upozorio da je stoga potrebno ponovno odgajati za želju za poznavanjem vjerodostojne istine, zaštitu vlastite slobode izbora nasuprot ponašanju masa i laskave propagande, da bi se njegovala ljubav prema moralnoj ljepoti i jasnoći savjesti.
Govoreći, pak, o razvoju kršćanske savjesti, Papa je napomenuo kako se ne možemo zadovoljiti s prolaznim dodirom s glavnim vjerskim istinama u djetinjstvu, nego je potreban hod koji prati razna razdoblja života, otvarajući um i srce da bismo prihvatili temeljne dužnosti na koje se oslanja život pojedinca i zajednice. Samo će tako biti moguće uputiti mlade na razumijevanje vrednota života, ljubavi, braka i obitelji. Samo će tako oni moći cijeniti ljepotu i svetost ljubavi, radost i odgovornost roditeljstva i surađivanja s Bogom u darivanju života, kazao je Sveti Otac te napomenuo da, ako nema stalnoga i sposobnoga odgoja, postaje još problematičnijom sposobnost suda u problemima koje biomedicina postavlja na području seksualnosti, života koji se rađa, prokreacije, kao i načina odnosa prema pacijentima i njihovu liječenju. Pritom je istaknuo nužan razgovor s liječnicima i pravnicima o moralnim kriterijima koji se tiču tih tema. U tom vidiku valja sjediniti kršćanski odgoj i razgovor o moralnim vrednotama koje se tiču tjelesnosti, seksualnosti, i općenito poštovanja ljudskoga života u svakom njegovom trenutku. Potrebni su nam svjedoci s pravom i ispravnom savješću da bi se branio i promicao sjaj istine, u potpori dara i otajstva života. Na taj će način u brojnim srcima biti moguće pobuditi rječit i jasan glas savjesti, poručio je Benedikt XVI.