Vatikan, (IKA) – Crkva u Latinskoj Americi priprema se za važan događaj, gotovo ispit savjesti vezan uz vlastito djelovanje posljednjih godina, odnosno V. opću skupštinu Vijeća latinskoameričkih biskupa, koja će se održati od 13. do 31. svibnja u Aparecidi, u Brazilu, a koju će otvoriti papa Benedikt XVI.
Nakon mise koju je 17. veljače predvodio državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, Papa je primio u audijenciju papinske predstavnike u Latinskoj Americi, koji su se ovih dana okupili u Vatikanu da bi razgovarali o pastoralnim prioritetima te skupštine. Latinska Amerika, “kontinent nade”, kako ga je prije nekoliko godina nazvao Ivan Pavao II., ponovno razmišlja o sebi: o odnosu između mjesne Crkve i pučanstva koje je brojčano najkatoličkije u svijetu, te između vjere i sadašnjih, kao i budućih pastoralnih izazova, među kojima je i zaštita obitelji, širenje sekta i priznavanje stvarne i formalne vjerske slobode. Osvrnuvši se na pripremne radove izvršene prošlih mjeseci, kao i na susret nuncija održan ovih dana u Vatikanu, Sveti Otac sažeo je teme radova na skupštini. Latinska Amerika ima veliku tradiciju katolištva, i u tim korijenima latinskoamerički narod treba pronaći korijene svojega današnjeg postojanja i djelovanja, kazao je Sveti Otac. Znamo da neke sredine ističu opreku između bogatstva i dubine predkolumbijskih kultura, i kršćanske vjere, koja je prikazana kao vanjsko nametanje i otuđenje za pučanstvo Latinske Amerike. U stvari, susret između tih kultura i vjere u Krista bio je odgovor koji su te kulture u nutrini očekivale. Taj susret stoga ne treba povući, nego produbiti; on je oblikovao pravi identitet naroda Latinske Amerike, primijetio je Papa. Osvrnuvši se potom na stvarnu vjersku slobodu koju uživa Crkva u Latinskoj Americi, koja djeluje u zemljama koje nerijetko, uz brojne teškoće, nastoje učvrstiti mir u vlastitoj zemlji, Papa je napomenuo kako se Crkva nada da će se u latinskoameričkim zemljama, u kojima se njihovi Ustavi ograničavaju na dopuštanje slobode vjerovanja ili bogoštovlja, ali još uvijek ne priznaju vjersku slobodu, što prije moći utvrditi uzajamni odnosi temeljeni na načelima autonomije i zdrave suradnje pune poštovanja. Ispravno pravno određivanje tih odnosa neće moći ne voditi računa o povijesnoj, duhovnoj, kulturnoj i društvenoj ulozi koju u Latinskoj Americi ima Katolička Crkva, istaknuo je Sveti Otac, a potom jasno izrazio stajalište u obranu obitelji. Obitelj pokazuje znakove popuštanja pod pritiscima lobija koji mogu negativno utjecati na zakonodavne postupke, kazao je. Broj rastava i slobodnih zajednica sve je veći, a na preljub se gleda s neopravdanim prihvaćanjem. Valja istaknuti da brak i obitelj imaju svoj temelj u najintimnijoj jezgri istine o čovjeku i o njegovoj sudbini; samo se na stijeni bračne, vjerne i stabilne, ljubavi između muškarca i žene, može izgraditi zajednica dostojna ljudskoga bića, poručio je Papa.
Govoreći nadalje o najžurnijim društvenim problemima toga kontinenta – među kojima o suzbijanju siromaštva, pojavi selilaštva, odgoju mladih i obrazovanju laika koji mogu utjecati na društvenu i gospodarsku stvarnost, Papa je istaknuo i vrlo raširen problem prozelitizma sekta, te sve većega utjecaja post-modernoga hedonističkog sekularizma. Jedan od mogućih odgovora na izazov sekta jest informiranje javnoga mnijenja o velikim etičkim pitanjima, a prema načelima crkvenoga nauka, između ostaloga i uz djelotvornu nazočnost na području obavijesnih sredstava. Naposljetku, Papa se osvrnuo i na ulogu novih crkvenih stvarnosti, te kazao kako su crkveni pokreti vrijedno sredstvo apostolata, ali im treba pomoći održati se vjernima Evanđelju i crkvenome nauku, i onda kada oni djeluju na socijalnome i političkome području. Posebice, osjećam dužnost istaknuti kako nije na crkvenim ljudima da budu na čelu društvenih ili političkih udruga, nego na zrelim i profesionalno pripremljenim laicima, kazao je Sveti Otac.
Analiza različitih stanja u Latinskoj Americi bila je u središtu susreta papinskih predstavnika u Vatikanu, a na koji se, u razgovoru za Radio Vatikan osvrnuo apostolski nuncij u Peruu nadbiskup Rino Passigato. Istaknuo je kako mu se čini da je u radu ljudi iz Crkve na tom kontinentu, zbog brige u suočavanju s velikim siromaštvom i nepravdom, često bilo rastresenosti, te su se oni udaljili od onoga što je bitno poslanje navjestitelja, od naviještanja Isusa Krista. Stoga se nadam da će se u prigodi opće skupštine Crkva u Latinskoj Americi vratiti ponovnome otkrivanju Isusa Krista, bez kojega se nijedan čovjek, ako vjeruje, ne može nadati spasu, kazao je nadbiskup Passigato.