Zagreb, (IKA) – U prepunoj kripti župne crkve – svetišta Majke Božje Lurdske u Zagrebu vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je na blagdan Gospe Lurdske 11. veljače središnje večernje euharistijsko slavlje s franjevcima iz samostana koji upravljaju župom, po tradiciji i kaptolskim franjevcima te brojnim zagrebačkim svećenicima. Svečanu misu pjesmom je pratio veliki mješoviti župni zbor. U propovijedi o blagdanu Gospe Lurdske, biskup je podsjetio kako je taj blagdan, razmjerno novijega datuma, jedan od dokaza kako Bog čudesno vodi svoju Crkvu. “Nakon što je papa Pio XII. 1854. proglasio kao članak vjere istinu da je Marija jedina od ljudi izuzeta od istočnoga grijeha, bio je čak i od nekih u Crkvi kritiziran. A onda je, ni četiri godine nakon toga, došla s Neba svečana potvrda da je Papa govorio istinu. Bilo je to 25. ožujka 1858. u jednom od 18 ukazanja Majke Božje u malom francuskom selu Lurdu podno Pirineja. Mala Bernardica pitala je “bijelu gospođu” kako se zove, a ona je odgovorila: Ja sam Bezgrešno Začeće.
Znajući za događaje u Lurdu, židovski pisac Franz Werfel zavjetovao se da će, ako se spasi od nacista, ovjekovječiti Bernardičin život u jednom romanu, što je na kraju i učinio. Tako i papa Benedikt XVI. kaže da mu je priča o Lurdu kao i mnogim drugima postala veoma bliskom upravo preko Werfela, koji ju je ispripovjedio iz dubine duše. Premda iz solidarnosti sa svojim židovskim narodom nije htio prijeći na katoličku vjeru, on je, očito preko Bernardice, doživio Mariju duboko u duši, vjerovao u nju i njoj iskazao povjerenje, kazao je biskup, oslikavši životno i društveno ozračje Francuske u polovici 19. stoljeća, u kojem je živjela i ta jednostavna pastirica Bernardica, okružena veoma strogim i antiklerikalnim racionalizmom. “Zagovorom Blažene Djevice Marije u Lurdu su se kroz njegovu stoljeće i pol dugu povijest dogodila mnoga čudesna ozdravljenja i tjelesna izlječenja, što znanstveno ispituje i potvrđuje specijalni liječnički institut”, kazao je u propovijedi biskup, istaknuvši kako i danas ima ljudi koji ne vjeruju u čuda, pa ni u čudesna lurdska ozdravljenja, “ali Gospa je ta koja ih potvrđuje”. Upitavši se što nam danas govori svetkovina ukazanja Bezgrešne Majke Božje u Lurdu, spomenuo je da je blaženi kardinal Alojzije Stepinac, veliki štovatelj Marijin, govorio: “ako je Marija toliko moćna nad tjelesnim bolestima, sigurno je moćna i nad bolestima duše, nad grijehom. Tjelesna bolest nije najteža. Puno je teža bolest duše, a to je grijeh. Time nam poručuje da Marija svojim čudesima želi potaknuti čovjeka na razmišljanje da postoji Bog, da postoji svijet iza ovoga života”. Ovo je važno isticati, nastavio je biskup, “jer neki ne žele priznati da postoji Bog, čak su i borbeno raspoloženi. U medijima se otvoreno hvale da su bezbošci. To su ljudi koji se boje nastupa Crkve na televiziji. Nedavno je na TV bilo postavljeno pitanje treba li uvesti katoličku TV, a to znači da li da se uvedu programi kršćanskog sadržaja. Većina je bila za takvu televiziju, ali neki su se izjasnili da se onda mora kao konkurencija katoličkoj TV osnovati tzv. ateistička TV, koja bi davala protuvjerske sadržaje. Da stvar bude zanimljivija, protagonisti takvog programa su u manjini, koja se želi nametnuti većini. Pozivaju se često na svoju slobodu, a da se uopće ne pitaju što je sa slobodom većine. Tako žele svima nametnuti svojevrsnu diktaturu. A to nas podsjeća na vrijeme diktature nakon II. svjetskog rata”. Biskup se spomenuo i uvođenje spolnog odgoja u naše škole. Podsjetio je da postoje dva programa. Prvi program podupiru sve vjerske zajednice; on sadrži odgoj mladog čovjeka kao cjelovite ljudske osobe, zrele za odgovorno življenje, a temelji se na etičkim vjerskim i moralnim vrijednostima. A drugi program je liberalistički; temelji se na materijalističkom shvaćanju, ističe da je znanstveno utemeljen, kao da prvi nije. Riječ je očito o dva suprotstavljena pogleda na život i svijet, pri čemu je drugi vrlo bučan i agresivan. Zato je sada golema odgovornost na kršćanskim roditeljima. Kad je riječ o spolnosti oni trebaju uvažiti stručno mišljenje psihologije i pedagogije, istaknuo je biskup.
Na blagdan Gospe Lurdske mise su u svetištu slavljene u 7, 8, 9, 10, 11.30, u 13 sati slavljena je misa za djecu, u 16.30 sati za sve bolesnike u župi s blagoslovom, a za proslavu svetkovine župe i svetišta, devetnicom od 2. do 10. veljače, vjernike su duhovno pripravili Tomislav Markić, fra Ante Akrap, dr. Ivan Šaško i splitski provincijal dr. fra Željko Tolić.