Istina je prava novost.

Zadar: Blagdan Gospe Lurdske

Središnje večernje koncelebrirano misno slavlje predvodio je nadbiskup Oblak

Zadar, (IKA) – Blagdan Gospe Lurdske svečano je proslavljen 11. veljače u crkvi Sv. Mihovila franjevačkog samostana u Zadru. Središnje večernje koncelebrirano misno slavlje predvodio je umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak.
U propovijedi je govorio o značajnom sadržajnom, evanđeoskom i svjedočkom određenju Gospinih ukazanja u Lurdu koja će sljedeće godine proslaviti svoju 150. obljetnicu, stoljeće i pol od Gospinih ukazanja, za što je u Lurdu već započela priprava. Vrijeme ukazanja, 1858., sredina je 19. st. koje se označuje stoljećem napretka, znanosti, otkrića, industrije. U takvim prilikama pozitivističke filozofije, ponosne čovjekove samosvijesti, ateizma i protucrkvenosti, Bog je progovorio poslavši u Lurd Isusovu Majku. Marija se 16 puta ukazala 14-godišnjoj Bernardici, još nepismenoj i nepričešćenoj. “Ali Bernardica je znala moliti. U džepu je nosila krunicu”, rekao je nadbiskup Oblak, dodavši da je poruka Lurda da Bog postoji, kao što postoji naravno postoji i nadnaravno. Lurdska ukazanja svjedoče o Božjoj ljubavi i brizi za čovjeka i svijet, rekao je nadbiskup Oblak, istaknuvši i oznaku kristocentričnosti Lurdskih ukazanja. Gospa vodi svome božanskome Sinu, euharistija je u središtu lurdske pobožnosti.
“Kristocentričnost osnažuje mariologiju i crkvenost lurdskih ukazanja. Lurd je mjesto molitve, na poseban način molitve Gospine krunice. Lurd je potvrda jedinstvene Gospine odlike, Bezgrešnog začeća”, istaknuo je nadbiskup Oblak. Tako se Gospa predstavila Bernardici na kraju svojih ukazanja, a ova je to rekla župniku koji je isprva bio rezerviran prema Bernardici. No ta je činjenica potvrdila vjersku istinu Bezgrešnog začeća koju je papa Pio IX. proglasio četiri godine prije ukazanja, 1854., da je Marija unaprijed, zbog Isusovih zasluga, začeta bez ljage istočnog grijeha.
Nadbiskup Oblak istaknuo je i bolesničko-zdravstveno značenje lurdskog blagdana kad se ujedno slavi Svjetski dan bolesnika. Istaknuo je riječi pape Benedikta XVI. da je Crkva oduvijek, po primjeru dobrog Samarijanca, pokazivala osobitu skrb za bolesne, tražeći od svih crkvenih zajednica da uz pomoć Marije, Zdravlja bolesnih, nastave davati učinkovito svjedočanstvo milosrdne Božje skrbi u liječenju tjelesnih i duhovnih rana onih koji trpe. Nadbiskup Oblak poželio je vjernicima da blagdan Gospe Lurdske bude poticaj da Gospu više vole, časte, mole i žive njenu poruku molitve i pokore.