Linz, (IKA/KTA) – Na poziv privatnoga teološkog Sveučilišta u Linzu, banjolučki biskup dr. Franjo Komarica održao je 23. siječnja na svečanoj akademiji prigodom Dana sveučilišta predavanje o aktualnoj situaciji u kojoj se nalazi Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini.
Na predavanju su bili nazočni i domaći biskupi ordinarij Ludwig Schwarz, umirovljeni Maximilian Aichner, kao i predstavnici raznih udruga i društava s područja Gornje Austrije.
Rektor sveučilišta prof. dr. Michael Rosenberger biskupa Komaricu predstavio im je kao “neumornog branitelja istine, pravde i ljudskog dostojanstva” te “promicatelja praštanja i pomirenja u njegovoj zemlji”, kao i “istinskog moralnog autoriteta čiji se glas uvažava ne samo u njegovoj domovini, nego i daleko izvan nje”.
Biskup Komarica najprije se kratko osvrnuo na dramatičnu povijest naroda i država na europskom jugoistoku i konkretno Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako su ti narodi i države tijekom prošlih kriznih perioda bili više objekt, nego ravnopravni partneri velikih sila, čiji su se interesi ne rijetko sudarali na tom području. Naglasio je nužnost veće međusobne suradnje i uvažavanja kako domaćih naroda među sobom tako i iskrenu, usklađenu i odlučniju pomoć današnjih velikih sila cijeloj toj regiji, koja još uvijek pati zbog nemogućnosti da stane na vlastite noge i omogući svojim stanovnicima prosperitetnu, mirnu budućnost.
Zatim je sažeto prikazao mnogostoljetnu povijest katoličkih biskupija te stradanje i obnovu Katoličke Crkve u BiH. Prikazujući aktualnu dramatičnu situaciju u kojoj se nalazi Crkva u njegovoj domovini, biskup Komarica ustvrdio je da je na sceni “nepravda koju su današnji moćnici dobro planirali i temeljito proveli te doveli do fizičkog nestajanja katolika s velikog dijela te zemlje, gdje su oni i kao crkveno-vjerska zajednica i kao narod (hrvatski) autohtoni i kao takvi bili su, a i danas žele biti, dragocjeni promicatelji zapadnoeuropske kulture”.
Naveo je zatim cijeli niz konkretnih podataka o protjerivanju i ubijanju ljudi, uništavanju crkvenih objekata i preziranju svih miroljubivih napora, koje su poduzimali predstavnici Crkve zajedno s povjerenim im vjernicima. Spomenuo je užasne posljedice rata na psihu ljudi, izobličenost njihova ponašanja, na obezvrjeđivanje svih moralnih i etičkih normi te gaženje osnovnih ljudskih i građanskih prava i sloboda. Prikazao je i zauzimanje domaćih biskupa da ne dođe do rata, a tijekom rata za ublaživanje ratnih strahota, u stalnim kontaktima s odgovornima u zemlji i predstavnicima međunarodne zajednice te u materijalnom pomaganju ratom pogođenih ljudi, katolika i nekatolika.
Govoreći zatim o poslijeratnoj situaciji, biskup je upozorio na aktualni fatalni oblik međunarodno priznate države BiH, koji je zapravo strukturalno nijekanje osnovnih ljudskih i građanskih prava mnogih ljudi i domaćih konstitutivnih naroda, napose hrvatskog naroda u BiH. Naveo je mnoge konkretne primjere nagrađivanja zločina i zločinaca i kažnjavanja slabijih, tj. žrtava rata i ratne nepravde, što se posebno očituje u dramatično malom povratku prognanih katolika iz njihovih rodnih mjesta i njihovih župa, napose u entitetu RS. Požalio se na ne rijetke slučajeve kada su zaduženi međunarodni predstavnici pokazivali svoju grubost, bahatost, cinizam, neznanje ili neodlučnost kad je trebalo ispravljati očite nepravde i učinkovitije pomagati žrtvama rata. Spomenuo je i uporno nastojanje bosanskohercegovačkih biskupa da upozoravaju na nepravde, potiču političare na humanije ponašanje prema građanima zemlje i apeliraju na dobročinitelje iz inozemstva da ne odustanu od pružanja dragocjene pomoći još uvijek velikom broju ljudi u materijalnoj oskudici.
Biskup Komarica je opširno govorio i o aktualnim izazovima te na većem broju primjera pokazao da manjka politička volja i materijalna pomoć od strane i domaćih političara i predstavnika međunarodne zajednice za stvaranjem svih nužnih uvjeta za nesmetan povratak i održiv ostanak svih onih katolika koji ni nakon 11 godina svakovrsne opstrukcije ne odustaju od želje za povratkom u svoj zavičaj.
Naveo je i višekratne intervencije pokojnog pape Ivana Pavla II. i sadašnjeg pape Benedikta XVI. “svim odgovornima” da odlučnije i zauzetije porade na povratku i održivom ostanku u banjolučkoj regiji i u Bosanskoj posavini. Pružanje materijalne pomoći svim potrebitima, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost, biskup Komarica također smatra trajnim izazovom za Katoličku Crkvu u BiH. Na mnogim konkretnim primjerima dosadašnjeg rada biskupijskih Caritasa u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru predstavio je impozantno, dragocjeno djelovanje kršćanske solidarnosti tijekom ratnih i poratnih godina na području cijele zemlje. Naveo je mnoge projekte socijalnog, odgojnog, prosvjetnog i kulturnog značenja koji su bili, koji još traju i koji su u planu, a koji osim konkretne materijalne pomoći dragocjeno pridonose prijeko potrebnom stvaranju ozračja međusobnog zbližavanja, povjerenja i pomirenja među domaćim ljudima.
Iznoseći zatim konkretne, nezaobilazne zadaće koje stoje pred Katoličkom Crkvom u BiH, biskup je kao glavnu i prvotnu zadaću naveo duhovnu obnovu čovjeka, u kojoj je bitan rad na međusobnom istinskom pomirenju. Citirao je više mjesta iz zajedničkih pisama i apela katoličkih biskupa BiH vjernicima i svim ljudima dobre volje, potičući ih da “opraštaju i kad je potrebno da traže oproštenje”. Premda biskupi ni tu nisu dobili očekivanu, nužnu podršku političkih moćnika te su i očekivani plodovi izostali, oni se nastavljaju truditi u iskrenom ekumenskom duhu i otvorenom dijalogu, zajedno s predstavnicima Srpske pravoslavne Crkve te Islamske i Židovske zajednice, pridonijeti rastu većeg međusobnog približavanja pripadnika različitih vjerskih zajednica u zemlji. Za domaću Katoličku Crkvu uporno važna je i zadaća zalaganja oko istine i pravde za sve ljude i narode u BiH.
Biskup Schwarz zahvalio je banjolučkom biskupu “na jasnom i upečatljivom svjedočenju”. Istaknuo je da je ta dramatična situacija u BiH izazov za sve humane ljude, napose za katolike i u Austriji, “koji ne smiju ostati bezosjećajni na pozive u pomoć ove naše braće”. Obećao je kako će zajedno s drugima u svojoj biskupiji i u cijeloj Austriji razmotriti mogućnosti većeg uključivanja u pomoć naporima koje vodstvo Katoličke Crkve u BiH poduzima za bolju, sigurniju i čovjeka dostojnu budućnost katolika i nekatolika u BiH.
Biskup Komarica je u tijeku boravka u Linzu imao niz susreta s tamošnjim intelektualcima i novinarima, koji su se zanimali za mnoge konkretne podatke i slučajeve iz sadašnjice BiH.