Vatikan, (IKA) – U nedjeljnom nagovoru vjernicima okupljenim na Trgu Sv. Petra, usredotočenom na odnos vjere i razuma, kao i na današnji Svjetski dan oboljelih od gube, Benedikt XVI. uputio je danas novi apel za prestanak nasilja u Libanonu i u pojasu Gaze. Osvrnuvši se na dramatično stanje na tim područjima, potaknuo je narode da prestanu s krvoprolićima i nasiljem. Na vatikanskom trgu okupilo se mnoštvo hodočasnika, posebno mladih pripadnika Talijanske katoličke akcije, koji su u znak mira nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja, zajedno s Papom pustili golubice s prozora njegove radne sobe.
Neprihvatljivo je ponovno se vratiti putu nasilja zbog promicanja vlastitih političkih probitaka, poručio je papa Ratzinger i pozvao sve Libanonce bez razlike da zajedno rade oko toga da od svoje domovine načine zajednički dom, nadvlađujući egoistične stavove koji ih priječe da se doista pobrinu za svoju zemlju. Libanonskim kršćanima ponovio je poziv da budu promicatelji istinskoga dijaloga među različitim zajednicama.
Benedikta XVI. zabrinjavaju i nasilja u Palestini, posebno u pojasu Gaze, te tamošnjem stanovništvu izražava duhovnu blizinu i jamči im svoju molitvu, da bi “u svima prevladala želja za zajedničkim djelovanjem za opće dobro te za poduzimanjem miroljubivih putova smanjivanja razlika i napetosti”.
Prigodom obilježavanja Svjetskog dana oboljelih od gube, Papa je uputio poseban pozdrav onima koji trpe od te bolesti, jamčivši im osobiti spomen u molitvi. Zaželio im je ozdravljenje, prikladnu liječničku skrb i dostojne uvjete. Ohrabrio je zdravstvene djelatnike i volontere, kao i sve koji na bilo koji način rade na olakšanja ovog stanja koje nije samo bolest, nego i društveno zlo. Posebno je pritom spomenuo Raoula Follereaua i bl. Damjana de Veustera, apostola molokajskih gubavaca.
Svetkovina sv. Tome Akvinskog potaknula je danas Papu da se duže osvrne na odnos vjere i razuma, budući da je veliki crkveni naučitelj svojom karizmom filozofa i teologa dao vrijedan primjer njihova sklada.
Razum i vjera dva su vida ljudskoga duha, a u potpunosti se ostvaruju u međusobnom susretu i dijalogu. Kad se čovjek svede samo na razmišljanje o materijalnim i opipljivim objektima te se zatvori za velika životna pitanja, o sebi samome i o Bogu, on osiromašuje. Odnos između vjere i razuma predstavlja niz izazova za kulturu koja dominira današnjim zapadnim svijetom. Benedikt XVI. podsjetio je kako je Ivan Pavao II. htio tom problemu posvetiti encikliku “Vjera i razum”, a i on sam je preuzeo tu temu u govoru na Sveučilištu u Regensburgu.
Premda suvremeni razvoj znanosti donosi brojne pozitivne učinke, istodobno treba prepoznati i da tendencija prihvaćanja istinitim samo ono što je opipljivo predstavlja ograničenje ljudskoga razuma i rađa “strašnom shizofrenijom koja je već proglašena i u kojoj zajedno žive nacionalizam i materijalizam, hipertehnologija i raspojasana instinktivnost”. Papa stoga ističe žurnu potrebu ponovnog otkrivanja novoga načina ljudske racionalnosti “otvorene za svjetlost božanskoga Logosa i za njegovu savršenu objavu u Isusu Kristu”. Kad je kršćanska vjera autentična, ona ne umrtvljuje slobodu ili ljudski razum. Vjera pretpostavlja razum i usavršuje ga, a razum, prosvijetljen vjerom, nalazi snagu da se podigne do poznavanja Boga i duhovnih stvarnosti. Ljudski razum ništa ne gubi otvarajući se sadržajima vjere. Naprotiv, sadržaji vjere traže njegovo slobodno i svjesno prianjanje, poručio je papa Ratzinger. Pozvao je na molitvu da bi kršćani, posebice oni koji djeluju na akademskom i kulturnom području, znali izreći razumnost svoje vjere te je svjedočiti u nadahnutom dijalogu ljubavi.