Zagreb, (IKA) – Teološko-pastoralni pristup politici – Kršćanski identitet u suvremenom društvu tema je 47. teološko-pastoralnog tjedna koji je 23. siječnja započeo u Međubiskupijskome sjemeništu u Voćarskoj 106 u Zagrebu. Tema Tjedna zadire u životnost danas i dio je naše evanđeoske odgovornosti, upozorio je na početku susreta uime Povjerenstva za TPT dr. Ante Crnčević, dodavši kako Crkva ne može biti dežurna služba za krizna stanja u društvu, nego želi biti sol zemlje i svjetlo svijeta u zgodno i nezgodno vrijeme, kako je to zapisano u Svetome pismu.
Na Tjednu su se okupili najviši predstavnici Crkve iz republika Hrvatske i BiH predvođeni kardinalima Josipom Bozanićem i Vinkom Puljićem te apostolskim nuncijem u RH nadbiskupom Franciscom Javierom Lozanom, predstavnici državnih, gradskih i sveučilišnih vlasti, ostalih kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica, te više stotina sudionika. Tradicionalno je upućen i pozdravni brzojav Svetome Ocu, koji je uime svih sudionika skupa potpisao Veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
“Danas osjećamo potrebu da se politici u našem društvu pristupi s obnovljenim promišljanjima kako bi se potaknulo na drukčije ponašanje na tom području”, istaknuo je u pozdravnom govoru na otvaranju Tjedna Veliki kancelar KBF-a kardinal Bozanić, dodajući kako se u Hrvatskoj naziru znakovi krize političko-institucionalnog sustava o čemu u svjedoče i sami političari. “Svjedoci smo rasta nepovjerenja i sumnjičavosti građana prema institucijama, dok se sve više udružuju zakašnjeli i loši učinci koji institucionalni aparat i državne službe čine nesigurnima i nedostatnima, upravo u trenutku kada bi strateški gospodarski i kulturni programi te razvoj europskog integracijskog procesa trebali brza i efikasna sredstva pripreme i unapređenja”, upozorio je kardinal, istaknuvši kako mnogi kritiziraju a kao da malo ima onih koji se žele angažirati. Tako se i od revnih kršćana nerijetko čuje da će se angažirati kada se stanje promijeni, a “u stvari nema se hrabrosti zauzimati odlučno i pravovremeno kako bi se rad hrabro usmjerilo prema željenom napretku”, istaknuo je kardinal, upozoravajući da se tako kreće od previše politike do premalo politike što slabi osobnu i zajedničku svijest, stvara nepotrebne napetosti, potiče sebične stavove, povećava siromaštvo, umanjuje solidarnost, narušava ispravan odnos između državnih službi i općeg dobra. “Sve to ostavlja posljedice na ljude, ugrožavajući njihovo dostojanstvo, slobodu, odgovornost te mogućnost istinskog i konstruktivnog angažmana”, upozorava kardinal, ističući da je to razlog što se Crkva i kršćani propituju o značenju i zadacima politike imajući u vidu njezine granice i vrijednosti. Kršćani znaju da im je domovina na nebesima odakle iščekuju Spasitelja i da ovaj svijet i politika koja u njoj uređuje društvene uvjete života ne mogu pružiti spasenje i odgovore na najdublja ljudska pitanja.
Kardinal je posebno istaknuo granice politike koja spada u svijet “prolaznoga obličja” i ne može na radikalan i konačan način riješiti poslanje i smisao života, jer uređeni društveni život i dobrobit u zemaljskoj domovini nisu konačni cilj egzistencije. Osim toga, politika teži važnim i nužnim svjetovnim ciljevima kako bi se društveni život dobro ustrojio, ali ih sama po sebi ne može postići, rekao je kardinal Bozanić, dodajući da ona može samo pripremiti sredstva uvjete, strukture, mjere, zakonske odredbe u svrhu tih ciljeva: ali da ih se ostvari doista je potrebno krenuti prije politike i ići dalje od politike. Da bi svi segmenti društva bili u službi čovjeka potrebni su duboko humani stavovi i uvjerljivo prihvaćanje vrijednosti, odgovorno ponašanje i sudjelovanje, spremnost stvarati pravedne i solidarne odnose, a taj doprinos može proizaći samo iz ljudske savjesti i slobode i na taj način podržavati spremnost da se nadiđe slovo zakona i institucionalne sheme, kako bi se ostvarili ciljevi politike koji su na neki način iznad nje same, istaknuo je Veliki kancelar KBF-a. “Bez te svijesti, usađene kao čvrsto uvjerenje i življenje na način autentičnih društvenih krijeposti, nijedna reforma, nijedan veliki projekt ne može uistinu ostvariti postavljene ciljeve”, zaključio je kardinal, upozorivši kako te postavke nisu nimalo apstraktne i nebitne, a svijest o granicama politike od velike je važnosti za svakog čovjeka, a posebno kršćanina – ne kako bi se omalovažavalo politiku, nego naprotiv jer kao kršćani imamo točno određenu i aktivnu odgovornost prema politici i na putu prema nebeskoj domovini, živimo vrijeme putovanja unutar zemaljske domovine te u njoj ne bi trebalo biti pasivnih i ravnodušnih, jer smo svi suodgovorni za njezinu izgradnju.

Istaknuvši kako smo pozvani promicati opće dobro u društvu u kojemu živimo, zagrebački nadbiskup upozorio je kako je važno razlikovati ono što pripada Bogu i ono što pripada caru. “Samo onaj koji se ‘Boga boji’ može uistinu ‘častiti kralja’, tj. političke institucije; jer ako je Bog jedini Apsolutni, onda s jedne strane, kršćani su slobodni od političke napasti ‘prodati svoju dušu’, a s druge strane mogu politiku prepoznati kao veliko i potrebno služenje te se truditi ostvariti ju u njezinom prvotnom značenju, unoseći u nju slobodu Božje djece”, rekao je kardinal, dodajući da živjeti tu obavezu jasno, intenzivno, požrtvovno, savršeno iz ljubavi prema Bogu i bližnjima spada u vršenje kršćanskih kreposti, a to je svetost. Upravo na to su pozvani svi kršćani, a osobito oni koji se bave politikom, zaključio je u pozdravnom govoru kardinal Josip Bozanić.

Pozdravljajući okupljene uime organizatora Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dekan KBF-a dr. Zdenko Tomislav Tenšek istaknuo je da taj skup želi promisliti u širem smislu politiku onako kako je shvaća klasična grčka misao prema kojoj je svaki čovjek političko biće, ali i u užem teološko-pastoralnom smislu dati prinos društvenoj i političkoj stvarnosti. I izborom ove teme kršćani pokazuju da žele biti evanđeoski kvasac u društvu, a u Crkva ima zadatak služiti u izgrađivanju općeg dobra, rekao je dekan zagrebačkog KBF-a.

Obraćajući se nazočnima, nuncij Lozano istaknuo je da je teološko-pastoralni tjedan jedan od znakova životnosti Crkve i društva o čemu svjedoči velik broj nazočnih biskupa, predstavnika crkvenih ustanova, predstavnika ostalih kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica, ali i velik izbor teoloških knjiga i literature. Zapitavši se o ulozi TPT-a u kulturnome i društvenom životu Hrvatske danas, apostolski nuncij istaknuo je njegovu važnost u učvršćivanju i promicanju istinskih vrijednosti na putu Hrvatske u Europsku uniju. Svim nazočnima nuncij je prenio blagoslov pape Benedikta XVI.

Uime Crkve u Bosni i Hercegovini sve je pozdravio sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, istaknuvši kako ovogodišnji Teološko-pastoralni tjedan ima važnu i izazovnu temu, koja je posebno važna za kršćane u BiH koji svakim danom stoje pred izazovom svjedočenja tko su i što su. Podsjetivši kako se Crkvu u BiH, kad se zauzima za opće dobro, često optužuje za miješanje u politiku, sve kršćane kardinal Puljić potaknuo je da hrabro i javno svjedoče svoja kršćanska uvjerenja da se nikada više ne bi dogodilo da se o nama odlučuje bez nas.

Nazočnima se obratio i ministar obrazovanja, znanosti i sporta dr. Dragan Primorac, istaknuvši kako tema TPT-a pokazuje odgovornost kršćanske zajednice za društvo te podsjetio da su kršćani i vjernici općenito pozvani graditi pravedno i bolje društvo. Spomenuo je i papu Ivana Pavla II., koji je bio i veliki pomiritelj naroda i religija.
Sudionike 47. teološko-pastoralnog tjedna pozdravio je uime Sveučilišta u Zagrebu rektor prof. dr. Aleksa Bjeliš, a uime gradskih vlasti zamjenik gradonačelnika Ivo Jelušić.
Nakon svečanog otvaranja Tjedna, uslijedio je radni dio u kojemu je prvo predavanje “Homo politicus – Filozofsko utemeljenje politike” održao dr. Ante Vučković.