Zagreb (IKA) – Radni dio programa prvoga dana Katehetske zimske škole, koja se u organizaciji Nacionalnoga katehetskoga ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH-a, od 10. do 12. siječnja održava na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, započeo je izlaganjem naslovljenim “Bog u novijoj hrvatskoj književnosti”, koje je održao dr. Drago Šimundža, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije. Predavač je na početku podsjetio da hrvatska književnost započinje s “U ime Oca i Sina i Duha Svetoga”, te da je hrvatska književnost sve do kraja 19. stoljeća prihvaćala biblijski svjetonazor. Podsjetio je da je i u novijoj hrvatskoj književnosti također prisutan teistički naglasak, a kroz školske se programe može uočiti panorama Božje prisutnosti u novijoj hrvatskoj književnosti. Osvrnuvši se na književna djela poslije Drugoga svjetskog rata i na ateizam kao društveno povlaštenu ideologiju, dr. Šimundža je istaknuo da i u tome razdoblju književnici u svojim djelima zalaze u religiozna područja, a o Bogu govore na podosta šutljiv način, kroz asocijacije i refleksije. Nakon pada komunističkoga režima, u književnim su djelima česte zastupljene religiozne teme i sadržaji, ali istodobno nedostaje kvalitetnih i snažnih djela koja bi u društvu vršila kršćansku inkulturaciju. Govoreći o suvremenim autorima koji u svojim djelima o Bogu govore s puno skepticizma, liberalizma ili indiferentizma, dr. Šimundža je istaknuo da suvremeni autori u svojim djelima iznose stvarnost našega vremena koje je u odnosu prema Bogu, također obilježeno različitim oblicima skepticizma, liberalizma i suzdržanosti. Predavač je na kraju podsjetio da su pisci literarni reflektori koji osvjetljuju konkretnu stvarnost religioznoga kruga u ljudskoj svijesti i praksi.

O hrvatskome jeziku te hrvatskoj književnosti i vjeronauku, praktične pouke i prijedloge sudionicima seminara predstavile su dr. Zrinka Jelaska s Hrvatskih studija i prof. Nada Babić s Katehetskoga instituta pri zagrebačkom Katoličkome bogoslovnom fakultetu. One su iznijele konkretne načine suodnosa vjeronauka s hrvatskim jezikom kroz interpretaciju i analizu određenih tekstova, kao što su primjerice biblijski. Čitanje Božje riječi je izvrstan način kojim vjeroučenici mogu učiti interpretativno čitanje i prozodiju, a prema njihovim je riječima, upravo vjeronaučna nastava idealno vrijeme za takav oblik učenja i usvajanja nastavnih sadržaja. U tematskoj je raspravi, između ostaloga istaknuto da su vjeroučitelji pozvani vrlo dobro upoznati konkretan i osobni i društveni život, te u njega trajno unositi Boga. U poslijepodnevnome dijelu programa sudionicima seminara će biti predstavljeni oblici rada u nastavi kroz biblijsku temu “Oluja na moru”.

Prvi dan Katehetske zimske škole završit će euharistijskim slavljem koje će u crkvi Bezgrešnoga Srca Marijina predvoditi predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovački i srijemski pomoćni biskup Đuro Hranić u 18.30 sati.