Mostar, (IKA) – Hercegovina franciscana, časopis je za duhovnost, znanost i umjetnost, koji u Mostaru izdaje Hercegovačka franjevačka provincija Marijina uznesenja. Iz sadržaja izdvajamo tekstove iz pera uglednih franjevačkih teoloških imena, fra Tomislava Pervana, fra Ivana Dugandžića, fra Ivice Musića i fra Josipa Vlašića, na hrvatskom i engleskom jeziku, koji u svojim tekstovima, člancima, raspravama i studijama teološki promišljaju sadašnji trenutak – kulturu života naspram kulturi smrti, uspjehe, nedoumice i izazove suvremene biblijske znanosti, teizam Karla Jaspersa, te doprinos fra Rufina Šilića teološkoj misli XX. st., kroz kalendar “Dobri Pastir”. U tekstu o kulturi života naspram kulturi smrti, fra Tomislav Pervan ističe da je “na djelu svojevrsni ‘kulturkampf’, nijekanje svih vrijednosti s kojima se podignuo Zapad i na kojima je počivala zapadna kultura i civilizacija”, te uspoređuje proročku misao velikog katoličkog teologa Karla Rahnera (+ 1984.) o budućnosti Njemačke, kao “poganske zemlje s kršćanskom prošlošću i kršćanskim ostacima” s Hrvatskom, u kojoj se više od dvije trećine stanovnika izjašnjava katolicima, a zapravo su jako daleko od onoga što traži i nudi Kristova poruka. Fra Ivan Dugandžić razmišlja o stanju biblijske znanosti četrdeset godina poslije dogmatske konstitucije Dei Verbum, Drugog vatikanskog sabora, koja je prihvaćanjem povijesno-kritičke metode u tumačenju Svetog pisma dala velik poticaj razvoju moderne katoličke egzegeze. Fra Ivica Mustač u izlaganju o teizmu Karla Jaspersa, nastoji shematizirati Jaspersovu filozofsku koncepciju o čovjeku i smislu njegova života kako bi trasirao put za razumijevanje njegova učenja o transcendenciji, odnosno Bogu. O hercegovačkim franjevcima pokopanim izvan Hercegovine, diljem Hrvatske, Bosne i po svijetu, piše fra Robert Jolić, na povijest djelovanja Društva sv. Ante u Hercegovini u razdoblju od 1938. do 1944. osvrće se fra Draženko Tomić, a fra Didaka Buntića, čovjeka Biblije, sjeća se u istoimenom napisu fra Ivan Dugandžić. U prilogu o izučavanju povijesti “pobijene Gimnazije”, ispitu na širokobriješkoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji šk. god. 1927./28. piše fra Ante Marić, a fra Petar Krstitelj Bačić opisuje Put 1874. s Pavlinovićem po Bosni i Hercegovini.
Živjeti po Evanđelju, pismo je Konferencije franjevačke obitelji o pripravi za osamstotu obljetnicu odobrenja Pravila, kao i uz osamstotu obljetnicu rođenja sv. Elizabete Ugarske, franjevačke pokornice. Zbornik donosi i propovijed fra Rufina Šilića o Kristu u Crkvi, održanoj u zagrebačkoj prvostolnoj crkvi 1946. ili 1947., koja je također doprinos fra Rufinovoj teološkoj misli. Fra Draženko Tomić u Govoru o Bogu i druge vjerske teme u djelima Ivana Sopte, osvrće se na 100. obljetnicu rođenja toga hrvatskog književnika koji svoja djela objavljuje u tridesetim i četrdesetim godinama prošloga stoljeća, a izravno se bavi sudbinom hercegovačkog sela. U spomen na fra Kvirina Vasilja (1917. – 2006. ), o njegovu životu i djelu, piše fra Tomislav Pervan, koji ističe da je fra Kvirin ostavio duboke tragove u hrvatskoj filozofskoj i teološkoj misli, a isto tako i duboke i mnogovrsne tragove u ljudima s kojima se susretao.