Stražeman: 25. obljetnica smrti kardinala Šepera
Stražeman (IKA )
Biskup Škvorčević podsjetio na bogat životopis kardinala Šepera na kojeg s poštovanjem spomen čuva i slavonski dio Zagrebačke nadbiskupije
Stražeman, (IKA) – U prigodi 25. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera koji je svoje posljednje javno euharistijsko slavlje služio u stražemanačkoj župnoj crkvi 6. rujna 1981., u istoj je crkvi požeški biskup Antun Škvorčević predvodio 31. prosinca svečano euharistijsko slavlje u koncelebraciji s domaćim župnikom mons. Josipom Devčićem, kanonikom preč. Nikolom Jušićem, biskupijskim vikarom za pastoral preč. Josipom Klarićem i kancelarom Ivicom Žuljevićem.
U spomen na kardinalov boravak u Stražemanu, kada je blagoslovio obnovljenu župnu crkvu, oltar te poznati mozaik na kojem su se među hrvatskim velikanima nalazili i likovi Alojzija Stepinca i Ivana Merza otkrivena je spomen ploča koju je podigao požeški stol braće Hrvatskog zmaja.
Sadašnji i ondašnji župnik Josip Devčić, koji je zbog navedenih likova na mozaiku tada završio u zatvoru, na početku slavlja podsjetio je na to vrijeme snažnog svjedočanstva vjere cijele župe koja je već tada u Stepincu i Merzu prepoznala hrvatske svece. Za to čuvanje vjere i hrvatske nacionalne svijesti kao i za sva dobra župnik je još jednom prilikom otkrivanja spomen ploče zahvalio svojim župljanima. Zahvalio je požeškom biskupu što je u njihovu župu donio relikvije hrvatskih blaženika te što redovito na dan njihova spomena dolazi u župu.
U propovijedi je požeški biskup podsjetio na bogat životopis kardinala Šepera na kojeg s poštovanjem u pobožnom pamćenju spomen čuva i slavonski dio Zagrebačke nadbiskupije. Požeška biskupija pamti više njegovih značajnih djela koja govore o njegovu dobru poznavanju tih prostora i osjetljivosti za probleme toga dijela tadašnje njegove nadbiskupije. Osim Stražemana, zbog čijeg je mozaika kardinal Šeper posljednji puta bio svjedokom protu-Božje i nenarodne ideologije, uz njega se posebno vežu još Voćin i Požega. Upravo njegovom zaslugom, odnosno imenovanjem i slanjem župnika u brojem katolika smanjenu voćinsku župu, ona je oživjela, tada je obnovljena i znamenita gotička voćinska crkva koja je u II. svjetskom ratu ostala bez krova. Obnovljeno je hodočašće, a Voćin je danas središnje biskupijsko marijansko svetište koje je kardinal posjetio za svoga boravka u Stražemanu 1981., tri mjeseca prije svoje smrti. Zapamćen će ostati i njegov boravak u Požegi 1977. u prigodi slavlja 770 godina toga grada.
Predvodeći euharistijsko slavlje 11. rujna 1997. i tada u teškim okolnostima naroda i Crkve poučavao je vjernike našega grada čitati svoju prošlost kao povijest spasenja te uzdizati duh i buditi nadu. Bilo je to o 40. obljetnici slavnoga euharistijskoga kongresa kojeg je u Požegi 1937. predvodio mladi nadbiskup Alojzije Stepinac i koji je ostavio duboki duhovni trag. Tako su se dvojica nadbiskupa, Alojzije i Franjo, našli zajedno na požeškom povijesnom susretištu, koje je, samo Bog zna kako, odredilo daljnji tijek vremena koja su omogućila uspostavu nove biskupije. Podsjetio bih kako je kardinal Šeper tom prigodom u svojoj propovijedi među ostalim istaknuo ulogu Crkve u povijesti grada Požege i okolice te utvrdio: “Pokušajte izbrisati iz povijesti ovoga grada i kraja cistercite iz Kutjeva, benediktince iz Rudine, franjevce s njihovim školama u Požegi i Velikoj, isusovce s njihovim školama, rad biskupijskih svećenika, u požeškom kaptolu i požeškoj župi, izbrišite Kolegij, izbrišite Konzistorij – što će onda ostati iz povijesti Požege?” Četiri godine nakon toga posjetio je Stražeman, podsjetio je požeški biskup.
Oba kardinalova posjeta bila su ne samo njegovo snažno svjedočanstvo vjere i dokaz neuništive duhovne baštine nego i svjedočanstvo ovdašnjeg naroda koje ne samo u mozaiku, nego i u svojem srcu čuva i nastavlja tu tradiciju. Za sve to na kraju misnog slavlja zahvalio je biskup Škvorčević.