Nerežišća na Braču, (IKA) – U organizaciji Glasa Koncila i župe Gospe Karmelske u dvorani Osnovne škole u Nerežišćima na Braču predstavljene su 29. prosinca knjige dr. Tonča Matulića, profesora moralne teologije na Katoličkome bogoslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o knjizi “Bioetički izazovi kloniranja čovjeka” i trilogiji “Vodič kroz bioetiku” s knjigama: “Oblikovanje identiteta bioetičke discipline” (I), “Život u ljudskim rukama” (II), “Medicinsko prevrednovanje etičkih granica” (III), objavljenih u izdanju Glasa Koncila.
U prvoj i zasebnoj knjizi autor se bavi proučavanjem bioetičkih izazova kloniranja čovjeka, polazeći od rasprava iz stručnih i znanstvenih časopisa i knjiga, a ne od većinom medijski posredovanih informacija. U prvome dijelu autor donosi stručnu analizu svih relevantnih biomedicinskih činjenica, u nastavku se bavi kritičkom analizom kloniranja u ozračju društvenih metamorfoza, u trećemu dijelu donosi sintetički prikaz katoličkoga nauka, a u posljednjemu promišljanja o zaboravu metafizike zbog isticanja sekularizma i znanstveno-tehničkih pothvata. Autorova trilogija rezultat je njegovih tekstova objavljivanih kroz šest godina u Glasu Koncila, od 28. studenoga 1999. do 20. studenoga 2005. u rubrici “Vodič kroz bioetiku”.
O teološkome aspektu knjiga govorio je dr. Šimun Bilokapić, profesor moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Splitu, istaknuvši da su objavljene knjige nastavak autorova plodnoga rada na području bioetike, osobito nakon knjige “Bioetika”. Analizirajući autorovu trilogiju, istaknuo je da je u njoj svaki dio cjelovit i u uskoj korelaciji s drugim cjelinama. Autor se, vođen mudrošću i zrelošću, predstavlja vodičem k smislenosti u punome smislu riječi, upozoravajući istodobno i na zamke, opasnosti i licemjerstvo koje nude novovjekovne, odnosno neoliberalne ideje. Svijet kroz koji nas vodi dr. Matulić je svijet u kojemu postoji čežnja rastrojiti sve što živi. To je svijet u kojemu je etiku zamijenila tehnika, u kojemu se stvari i životinje poosobljuju, a osobe razosobljuju, istaknuo je predstavljač, zaključivši kako je nemoguće zamisliti sadašnji trenutak bez bioetike, koja u Hrvatskoj doživljava znatan napredak zahvaljujući i dr. Matuliću.
S medicinskoga aspekta važnost knjiga za konkretnu medicinsku praksu predstavio je dr. Tihomir Eterović, voditelj Hitnoga prijema Doma Zdravlja u Supetru. Podsjetivši na probleme staračkih domova na otoku i neadekvatne medicinske zaštite u njima, upozorio je da se liječnici, posebno hitne pomoći, nerijetko susreću s teškim situacijama i odlukama kada su u pitanju pacijenti, pa će knjige dr. Matulića biti od velikoga značenja za izgradnju stavova i zakona kojima bi se izgrađivalo bolje i kvalitetnije društvo.
Dr. Marijana Peruzović s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu iscrpnije je predstavila ključne pojmove koje u knjigama razlaže autor, od strukture stanice i njezinih dioba, do kloniranja i glavnih vrsta, kao što su terapijsko i reprodukcijsko. Upozorila je, između ostaloga, na opasnosti kloniranja te, služeći se riječima dr. Matulića, zaključila da liječenje mora biti humano te da je ljudsko dostojanstvo nemjerljivo.
O etičkim, odnosno filozofskim implikacijama govorio je dr. Ivan Kešina, profesor filozofije na KBF-u splitskoga Sveučilišta. Podsjetio je da se autor bavi najizazovnijim temama koje sve više zauzimaju pozornost javnosti. Osvrnuvši se na autorov diskurs o kloniranju, upozorio je da čovjek nije apsolutno autohtono i slobodno biće, pa se ne može poigravati niti eksperimentirati drugim čovjekom. Čovjeka se srozava na status eksperimentalnoga bića. Takav je zahvat, stoga, nedopustiv, jer je riječ o manipulaciji čovjeka po čovjeku. Metafizika osobe je čvrsto uporište koje ne dozvoljava svođenje čovjeka na sredstvo i objekt, jer je on osoba i subjekt djelovanja. Dr. Kešina zaključio je da nastajanje novoga bića, prema autoru, treba osloboditi svake manipulacije, a knjige skreću pozornost na ono što je specifično svakome čovjeku, na ono po čemu je svaki čovjek to što jest, a s čime se ne bi smjelo pabirčiti. Dr. Matulić, prema riječima predstavljača, izriče kategoričko “ne” reproduktivnome kloniranju.
Završnu riječ uime izdavača Glasa Koncila uputio je direktor Nedjeljko Pintarić, istaknuvši da je Glas Koncila jedini do sada sustavno pisao i objavljivao članke s područja bioetike te kako izdavač prednjači u predstavljanju te problematike široj javnosti s ciljem podizanja svijesti i odgovornosti prema toj problematici.