Zadar, (IKA) – Na svetkovinu Božića 25. prosinca zadarski nadbiskup Ivan Prenđa predvodio je blagdansko misno slavlje u katedrali Sv. Stošije u Zadru. “Božić je najljudskiji blagdan vjere jer nam omogućuje da najdublje osjetimo Božju ljudskost. Nigdje se kao kod jaslica ne može toliko osjetiti što znači to da je Bog htio biti Emanuel – s nama Bog. Bog s kojim možemo biti na ti jer nas susreće kao dijete” citirao je J. Ratzingera nadbiskup Prenđa, dodavši da Božić pobuđuje u čovjeku radost što sebe vidi razlogom Božjeg silaska na Zemlju. Je li nam Božić, baš zato jer je toliko ljudski – blizak i utkan u našu tradiciju, ili se svojim značenjem ispraznio u doba žurbe, poslovnosti, površnosti i želje za dobitkom, upitao je nadbiskup. Crkva je pozvana da se ta Radosna vijest očuva i širi u vremenu koje izvana želi ukloniti istinske znakove kršćanskog Božića i zamijeniti ih površnim blještavilom bez sadržaja, upozorio je. Poručio je da evanđeoski Kristov kvasac budi neodoljiv zahtjev za ljudskim dostojanstvom, što je započelo upravo s Kristovim rođenjem u Betlehemu. “U njemu smo otkrili tko je Bog – svima nama Otac, i tko smo mi – pozvani biti u Kristu Božja djeca. I najveća ljudska vrednota – život, povezan je s njima kao izvorom”, rekao je nadbiskup Prenđa.
Nadbiskup je govorio i o dvije dimenzije Božića. Bog se sagnuo do čovjeka. Sišao je k njemu, u njegov krug i odlučio ostati na njegovu putu. To je silazna dimenzija Božića. Njegova uzlazna dimenzija je da postaje put čovjeka prema Bogu. Zato je Božić poziv svakom čovjeku na otvaranje Istini – Bogu i na prihvaćanje Boga kao svoje Istine i konačnog cilja. Radi se o susretu razuma i vjere istodobno s neospornom povijesnom istinom: Spasitelj svijeta ugledao je svijet kao maleno, siromašno dijete u špilji. “Što to Dijete danas znači svijetu i čovjeku za njegov osobni život, društvo, civilizaciju? Imaju li moralne vrednote uporište i opravdanje u njemu? Jer, čovjek teži za uporištem svog života”, istaknuo je nadbiskup Prenđa. U odgovorima na ta pitanja važnu ulogu imaju vjernici kojima je Dijete iz Betlehema put, istina i život. “Vjernik koji život temelji na Evanđelju kao istini života postaje svjedok Božje Riječi koja je na Božić postala čovjekom”, kazao je nadbiskup, navodeći potom da takav čovjek pokazuje da je moguće biti slobodan od mržnje, strasti uspjeha ili zarade pod svaku cijenu, sposoban miriti se i praštati, izaći iz ponora grijeha.
Nadbiskup Prenđa istaknuo je i snažnu društvenu dimenziju Božića. “Isusovim rođenjem u Betlehemu rođena je i nada u pravednost i ljubav među ljudima. To su dva stožera svakog društva u kojemu je ljudska osoba stavljena na prvo mjesto svih njegovih napora. Jer počelo, subjekt i svrha svih društvenih ustanova jest i mora biti ljudska osoba”, poručio je nadbiskup. Govorio je o potrebi stavljanja općeg dobra na prvo mjesto, društveni poredak ima za cilj dobro osoba, te smo svi pozvani ući u otajstvo spasenja Božića. “To znači prihvatiti dar koji spašava pojedinca, obitelj, društvo. Odgovoriti na taj dar znači predložiti ga društvu čiji smo dio i u kojem s drugima nosimo napore naših života”, rekao je nadbiskup Prenđa, pozivajući na molitvu da postanemo više ljudi vjere koji će s Božjim pogledom otvarati nove stranice povijesti. “Eto pred nama uvijek nove njive života koja je otvorena prvim događajem Božića u Betlehemu. Sve je to ostvarivo jer naš Emanuel živi među nama u Riječi i Euharistiji”, rekao je zadarski nadbiskup, zaželjevši svima duhovno plodan Božić.