Vratišinec, (IKA) – Završnog dana cjelotjednog obilježavanja 30. obljetnice smrti hrvatskog akademika, znamenitog etnomuzikologa i skladatelja dr. Vinka Žganca, misu zadušnicu u župnoj crkvi Uzvišenja sv. križa u njegovoj rodnoj župi Vratišinec predvodio je 16. prosinca izaslanik Zagrebačke nadbiskupije dr. Juraj Kolarić. Predvoditelja slavlja te suslavitelje, župnika župe svetog Nikole biskupa i gvardijana Franjevačkog samostana u Čakovcu fra Stanka Belobrajdića, župnika župe Prelog i dekana Donjomeđimurskog dekanata preč. Antuna Hoblaja i sve okupljene vjernike, predstavnike svjetovnih vlasti i institucija, članove Žgančeve obitelji i poštovatelje njegovog života i djelovanja, pozdravio je na početku domaći župnik preč. Josip Horvat. Dr. Kolarić uvodno je istaknuo kako se misom zadušnicom želi zahvaliti Bogu za dar života dr. Vinka Žganca, koji je svoj život i rad posvetio svom rodnom Međimurju, kako bi ono doživjelo duhovnu i nacionalnu katarzu.
U propovijedi je dr. Kolarić spomenuo kako neki za hrvatsku himnu kažu da nije samo svečana pjesma posvećena domovini, nego je i himan, odnosno crkvena vjerska pjesma posvećena Bogu. U njoj se, naime, opisuju ljepote zemlje nesvakidašnjim govorom bez mržnje, rata i neprijateljstava, te se govorom ljubavi odražava povijest malog hrvatskog naroda. Takva je izazvala veću revoluciju nego zveckanje oružja te je jedinstven primjer u svijetu da je jednoj takvoj himni i zemlji koju opisuje zahvalan narod podigao spomenik. Usporedio ju je s pjesmom koju su Izraelci pjevali u babilonskom sužanjstvu, koja je u tom narodu također imala revolucionarno značenje. Takve pjesme povezao je s djelom dr. Vinka Žganca koji je u Međimurju, etnički najčišćem hrvatskom kraju, svojim etnomuzikološkim radom onemogućio odnarođivanje u vrijeme njegove mađarske okupacije. U tom tragičnom, ali i herojskom, razdoblju pojavile su se osobe poput Ivana Novaka i mnogih mladih međimurskih svećenika koji su u Zagrebu završavali teološki studij i vraćali se u Međimurje kako bi svojim djelovanjem omogućili da ono ostane hrvatsko. Tome je pridonijela i činjenica što je ono i u to vrijeme ostalo u sastavu Zagrebačke nadbiskupije. Dr. Kolarić je među njima posebno istaknuo Ignacija Lipnjaka, župnika u Macincu, te rođenog Vratišinčanina Jurja Lajtmana, župnika u Kotoribi, koji je ostavio snažan utjecaj na dr. Vinka Žganca. Zalaganjem međimurskog svećenstva u suradnji s vjernicima omogućeno je da upravo hrvatska pučka popijevka postane prvorazredni čimbenik u očuvanju nacionalne svijesti, istaknuo je dr. Kolarić. Podsjetio je pritom na glasoviti proces u Mađarskoj, koji je trebao ušutkati one koji su svjedočili i isticali hrvatsko nacionalno određenje Međimurja. Na tom je sudu rečeno da ti svećenici protuslove mađarskom kulturnom pokretu i pjevaju protumađarske pjesme te je spomenuto kako tadašnji molitvenik s pjesmama “Isus prijatelj djece” utječe na protumađarski otpor. Sve je to posvjedočilo kako pjesma može biti revolucionarno sredstvo. Podsjetio je kako je dr. Vinko Žganec bio svećenik te da je, nakon što je spletom raznih okolnosti to prestao biti, ostao uvijek vjeran Crkvi i trajno povezan sa svećenicima, o čemu može osobno posvjedočiti. Dr. Vinko Žganec život je posvetio međimurskoj pjesmi, a njegov rodni Vratišinec postao je tako hrvatska glazbena Atena, istaknuo je dr. Kolarić. Žgančeva pjesmarica iz 1916. “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja”, podsjetio je propovjednik, imala je presudno značenje kada je mirovnim ugovorom u Parizu 4. lipnja 1920. odlučeno da Međimurje pripadne i ostane u sastavu Hrvatske, odnosno ondašnje kraljevske državne tvorevine. Zbog toga se dr. Žganec ubraja među najistaknutije velikane novije hrvatske povijesti koji je vjerojatno najljepši Božić doživio 1918., kada je na velikoj narodnoj skupštini i misnom slavlju u Čakovcu svirao i predvodio pjevanje, samo dan nakon što je Međimurje oslobođeno mađarske okupacije, rekao je dr. Kolarić. Pozvao je nazočne da zahvale Bogu za dar njegova života, a osobno je zahvalio svim župljanima što su sačuvali uspomenu na tog velikana i povijesne trenutke kada su međimurski svećenici odgajali vjernike za očuvanje hrvatskog nacionalnog i vjerskog identiteta. Dr. Kolarić zahvalio je uime Zagrebačke nadbiskupije akademiku dr. Vinku Žgancu i svima koji čuvaju uspomenu na njega zaključivši kako se narod koji ima takve velikane ne mora bojati za svoju sadašnjost i budućnost. Skladnim pjevanjem popijevki koje je zapisao i obradio dr. Žagnec, misno slavlje uzveličali su članovi župnog zbora.
Nakon misnog slavlja, kod kapele Sv. križa u središtu Vratišinca upriličena je svečanost otkrivanja poprsja hrvatskog akademika i etnomuzikologa dr. Vinka Žganca. Pred okupljenim brojnim mještanima, poštovateljima djela dr. Vinka Žganca, članovima njegove obitelji te predstavnicima državne i lokalne vlasti i pojedinih ustanova i institucija, život i rad dr. Žganca najprije je komemorirao dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik Matice hrvatske ogranak Čakovec. Nazočnima su se zatim obratili pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan i župan Međimurske županije Josip Posavec govoreći o značaju dr. Vinka Žganca. Predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik dr. Jerko Bezić istaknuo je rad dr. Vinka Žganca kroz istraživanje, prikupljanje, obradu i izdavanje hrvatskih pučkih popijevki u Međimurju i njegovo priznanje Međimurcima koji su mu u tome pomagali. Poprsje dr. Vinka Žganca, rad kipara Josipa Grgevčića, zajedno su otkrili sin Željko Žganec, koji čuva očevu ostavštinu, i akademik Bezić, a blagoslovio ga je domaći župnik preč. Josip Horvat. Kod poprsja su zatim položeni vijenci, a izvođenjem djela dr. Vinka Žganca svečanost je zaključio glazbenik prof. Vladimir Mihaljević.
U sklopu obilježavanja 30. obljetnice smrti toga znamenitog etnomuzikologa od 12. do 16. prosinca položeni su vijenci na njegov grob na mjesnom groblju i kod spomen ploče na njegovoj rodnoj kući, a u osnovnoj školi “Dr. Vinko Žganec” otvorena je izložba “Dr. Vinko Žganec i njegovi pjevači iz Vratišinca” uz predstavljanje prigodne filatelističke omotnice i poštanskog žiga. Predstavljena je knjiga-pretisak dr. Vinka Žganca “Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže”, te VIII. knjiga Sjevernohrvatskih tema o pučkom pjesništvu pomurskih Hrvata prof. dr. Zvonimira Bartolića. U Domu kulture u Vratišincu održana je 15. prosinca Večer hrvatskih plesova i popijevki u obradi dr. Vinka Žganca. “Dane dr. Vinka Žganca” organizirale su Općina Vratišinec i Matica hrvatska ogranak Čakovec.