Split, (IKA) – U Centralnome bogoslovnom sjemeništu u Splitu u organizaciji Obiteljskoga savjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije i Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva iz Splita slavljena je 11. prosinca euharistija i održano predavanje zagrebačkoga pomoćnog biskupa i duhovnog asistenta HKLD Valentina Pozaića.
Na početku mise splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić pozdravio je biskupa Pozaića, pastoralnog vikara don Dragu Šimundžu, don Antu Mateljana, duhovnog asistenta HKLD iz Splita, svećenike, liječnike i liječnice, predstavnike obiteljskih zajednica i sve nazočne, kazavši da je došašće vrijeme otkrivanja dara života i vrijeme traženja punine života. Bog je ušao u naše vrijeme i naš život, a mi se u došašću pripremamo na susret s Bogom. Stoga zahvaljujemo na daru života, na mogućnosti da možemo biti nositelji Njegove ljubavi i milosrđa u liječenju i unaprjeđivanju cjelovitoga života. Liječnik je znak Njegove sposobnosti i dobrote da čuva taj život, profesija koja javno priseže da će čuvati i braniti život.
U propovijedi je biskup Pozaić istaknuo kako je kod Isusa opraštanje grijeha povezano s brigom za cjelovitog čovjeka. Preobraženje svijeta dolazi upravo od preobraženja osobe, u krugu obitelji. U tome Marija kao znak nade ide našim zemaljskim putem, i to preobraženo življenje po ljudski nemoguće, po Božjem milosrđu postaje moguće. Naše spasenje, ozdravljenje duše i tijela ne ovisi o nama, nego tek kad silni Božji plamen prožme naš slabi ljudski plamen, a to se poglavito događa u zajednici koja moli. Čovjek je biće susreta, mora biti raspoložen prihvatiti ponudu spasenja, a to znači susresti Isusa, pristati na razotkrivanje svoje vlastite prošlosti, pokajanje i novi hod s njime.

U dvorani Katoličkoga bogoslovnog fakulteta biskup Pozaić održao je predavanje utemeljeno na riječi iz Ponovljenog zakona 30, 19 “Život biraj!” Kultura života je ljubav prema životu, a to uključuje poznavanje života u svim njegovim dubinama i visinama, poštivanje života. Suprotnost kulturi života je kultura smrti – antikultura. Život je uvijek ostao u središtu borbe između dobra i zla, što naslućujemo u dva biblijska izvještaja, iz Otkrivenja o ženi i zmaju te Isusovoj riječi “tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima”. Danas se događa pomračenje smisla Boga i čovjeka. Izgubivši Boga, čovjek je izgubio sama sebe, ne poznaje više sebe i ne priznaje se. Novim napadajima na život žalosna vijest o životu raste. Predavač se osobito osvrnuo na iznašašće današnjega vremena: lingvističko inženjerstvo odnosno sugestivnu jezičnu laž, kazavši kako je upravo stoga Papinsko vijeće za obitelj izdalo Leksikon dvojbenih i spornih pojmova o obitelji i bioetičkim pitanjima. U sjeni bioetike danas stoji biopolitika, koja nastoji vrijednosti podvrgnuti zakonima, a zakon ne može biti minimum morala, nego upravo optimum. Društvo je ugroženo virusom autodestrukcije, druga strana straha od plodnosti očituje se u tjeskobi od neplodnosti. Unatoč groznim iskustvima i upozorenjima, stigli smo u tragično stanje. U jednoj homiliji o krštenju papa Benedikt XVI. unosi novi izraz antikultura, polazeći od trostrukog odricanja od đavla tumači da ta “pompa diaboli” ima mnogovrsne oblike očitavanja u današnjem svijetu, kada ljubav postaje komotnost i predmet. Papa nas poziva da kažemo “ne” antikulturi, a “da” kulturi života koja je naznačena u dekalogu: u prve tri zapovijedi “da” životu, u četvrtoj “da” obitelji, u petoj i šestoj “da” daru života i poštivanju života, u osmoj “da” istini, u devetoj i desetoj “da” poštivanju drugoga. Putem medija stvara se lažna slika o životu, lažni ideali, lažni uzori, laki uspjeh, lažne zabave koje ponižavaju ljudsko dostojanstvo. Navodeći Ujevićeve i Šenoine stihove, pitao se poznajemo li mi ideale o kojima pjesnici govore, prenosimo li ih mladima, jesmo im li prenijeli da je život najčudesnija stvarnost u ovom svijetu, sveta stvar, dar i zadaća. Govoreći o biblijskom shvaćanju života, dr. Pozaić istaknuo je da Crkva nastavlja Isusov put ozdravljanja duše i tijela, a na tom putu je i medicinska struka u naporu iznalaženja lijeka u prilog patnika i bolesnika diljem svijeta. Tako liječnici i zdravstveno osoblje postaju čuvari i službenici kulture života, a zajedno s obiteljima, odgojiteljima, stručnjacima na svim poljima i osobito intelektualcima pozvani su, mogu i trebaju učiniti obrat u današnjoj kulturi. U djelovanju pokreta za život i obitelj, gdje je apostolat laika u ovom području najizrazitiji prijeko su potrebni angažman laika stručnjaka, stručna edukacija i komunikacijske vještine. Život će pobijediti, to je naša sigurna nada, jer je na strani života Bog koji ljubi i daje život. Predavač je zaključio riječima: “Život biraj znači budućnost biraj!”

Don Ante Mateljan zahvalio je predavaču na izlaganju koje je obuhvatilo širok aspekt pitanja, od pravnog vidika bioetičkih tema pa sve do filozofskih pitanja i osobnog stava pred životom. Dao je pregled onoga što se u Splitu čini na ovom području, primjerice inicijativa organiziranja palijativne skrbi, savjetovališta, dušobrižnici u službi uprisutnjivanja svijesti o pripadnosti Bogu, mnoštvo pastoralnih inicijativa kao i sve ono što izlazi iz ljubavi prema Bogu i čovjeku, a za što se treba osnažiti iznutra.
Nadbiskup Barišić na kraju je zahvalio predavaču na govoru o najtemeljnijem, o životu, koji znači čovjeka, osobu. Bog želi postati čovjekom da utemelji čvrsto tlo što imamo u nama i među nama, da ga obrani do kraja dajući život. Bog kaže – ja sam taj život. Ovo je došašće, rađanje života u svakome od nas. Ako je u ovom svijetu velik ljudski napor da se obrani život, kolika je tek onda vrednota Bog koji jest život.
Skup je pozdravila i dr. Anita Strujić, predstojnica Obiteljskoga savjetovališta Splitsko-makarske nadbiskupije, koja je zajedno s HKLD Split organizirala predavanje.