Vatikan, (IKA) – U dvorani Ivana Pavla II. Tiskovnog ureda Svete Stolice u Vatikanu održana je 11. prosinca tiskovna konferencija na kojoj su predstavljeni radovi zahvaljujući kojima je sarkofag sv. Pavla u bazilici Sv. Pavla izvan zidina ugledao svjetlo dana.
Bazilika Sv. Pavla izvan zidina je izgrađena na mjestu gdje se nalazio grob apostola Pavla, o čemu postoje svjedočanstva još iz drugog stoljeća. Da je bazilika sagrađena na apostolovu grobu neosporna je činjenica u povijesnoj tradiciji, dok je mjesto na kojem se nalazi apostolov grob ostalo do danas otvoreno pitanje. Povijesne kronike govore o velikom mramornom sarkofagu koji je pronađen tijekom rekonstrukcije bazilike nakon požara iz godine 1823. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima u području za koje se tradicionalno smatralo mjestom ukopa sv. Pavla, koji su započeli 2002. a završeni u rujnu ove godine, pronađen je veliki sarkofag kojem se izgubio svaki trag, a za kojeg se još od Teodozijeva doba smatralo da je riječ o grobu sv. Pavla.
Već dvadeset stoljeća svi se slažu s činjenicom da je grob sv. Pavla ondje. U to nitko nikada nije sumnjao niti poricao, rekao je kardinal Andrea Cordero Lanza di Montezemolo na tiskovnoj konferenciji na kojoj su govorili i arheolog dr. Giorgio Filippi te ing. Pier Carlo Visconti. Kardinal Lanza rekao je da, ukoliko se nepobitno utvrdi da je zaista riječ o kamenom grobu u kojem se nalazi tijelo Apostola naroda, može se očekivati da će se istražiti unutrašnjost sarkofaga ne bi li se ondje pronašli Pavlovi posmrtni ostaci. Razlog zašto to do sada nije učinjeno, dodao je, leži u činjenici da je sarkofag između 1838. i 1840. godine zaliven betonom. On je također objasnio da je do otkrića došlo tijekom radova na temeljitoj vanjskoj i unutarnjoj obnovi jedne od najljepših papinskih bazilika da bi je se učinilo što funkcionalnijom te da bi se u njoj mogle organizirati službe koje su iz dana u dan sve nužnije s obzirom na veliki broj vjernika i hodočasnika koji svake godine dolaze posjetiti baziliku. Kardinal Montezemolo podsjetio je također kako je novi papa Benedikt XVI. odlučio da se od sada četiri najveće rimske bazilike od sada pa nadalje neće više zvati patrijarhalne, već papinske. Razlozi za to su povijesne naravi i proizlaze iz činjenice da su te bazilike bile titularne crkve istočnih katoličkih patrijarha.