Zagreb, (IKA) – Nedjelja Caritasa želi pobuditi kršćane i sve ljude dobre volje na djelotvornu ljubav, poručio je predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak u svojoj poslanici za Nedjelju Caritasa koja se obilježava treće nedjelje došašća 17. prosinca. Podsjetio je da je ovogodišnja Nedjelja Caritasa dobila zadanu temu od samog pape Benedikta XVI, njegovu prvu encikliku “Deus Caritas est” – Bog je ljubav. Cijeli drugi dio enciklike posvećen je Caritasu i nosi naslov: Caritas – ljubav Crkve kao “zajednice ljubavi”. Papa u njemu ističe kako je karitativni rad zadaća Crkve, a ljubav prema bližnjemu, ukorijenjena u ljubavi prema Bogu, na prvom mjestu i zadaća cijele crkvene zajednice, na svim njenim razinama. Punina ljubavi ostvaruje se u konkretnim djelima, a to je temeljna funkcija Crkve – Crkva ima obvezu prenositi Božju ljubav svijetu i s njime je dijeliti.

U poruci biskup Mrzljak je istaknuo da su župne zajednice privilegirano mjesto za život i djelovanje kršćana kako za naviještanje riječi Božje i liturgije tako i za karitativno djelovanje. “Postavimo si pitanje: koliko su naše župe “svratišta” dobrog Samarijanca, a koliko nezainteresirano prolazimo pokraj “čovjeka koji je upao u nevolje”. Iz iskustva znamo da Caritas nailazi na mnoge teškoće da bi se valjano uklopio u pastoralne planove mnogih župa”, upozorio je biskup, potaknuvši vjernike da ne zaborave da kateheza i liturgija koje se ne prevode u autentičan život djelotvorne ljubavi i koje se ne prevode u misiju svjedočenja svjetskog zajedništva i bratstva riskiraju biti neplodne. I samo svjedočenje djelotvorne ljubavi, ako je ne podržava kontemplacija i vjera, pretvara se u puko pomaganje i dobročinstvo, napomenuo je. “Ako kao kršćani svakodnevno ne živimo i ne djelujemo u duhu pravednosti i ljubavi onda ne vršimo svoju dužnost a to je prihvatiti – novost – da smo kršćani kako bismo obnovili društvo u svjetlu Evanđelja djelotvorne ljubavi. Bez ovoga svjedočanstva velika nada našeg vremena iščezava. Bez ovoga svjedočanstva ljubavi naši bližnji u potrebi ostaju sami, napušteni i zaboravljeni”, poručio je biskup.

Govoreći o marksizmu koji je kritizirao karitativnu djelatnost Crkve, ističući kako siromasi trebaju pravedno društvo, a ne djela ljubavi, Papa nam govori kako je točno da temeljna norma države mora biti postizanje pravednosti i da je svrha pravednog društva zajamčiti svakome njegov udio u općim dobrima. Navodeći riječi sv. Augustina, koji je rekao da će se država u kojoj se ne upravlja pravedno pretvoriti u lopovsku družinu, Papa ističe ulogu Crkve u oblikovanju savjesti u političkom životu i doprinosu sve većem posvješćivanju istinskih zakona pravednosti. Kršćansko karitativno djelovanje mora biti neovisno o strankama i ideologijama. Ono nije po sebi sredstvo za postizanje ideoloških promjena u svijetu, niti je u službi svjetskih strategija, već je uprisutnjenje ljubavi ovdje i sada, napisao je u poslanici predsjednik Hrvatskog Caritasa.

Kao kršćani, dodao je, imamo se pravo zauzeti da preispitujemo političke i socijalne odluke koje određuju društvene odnose i način na koji one utječu na siromašne. Moralni ispit društva, čiji smo dio, stoji u tome kako se u svojim odlukama odnosi prema svojim najugroženijim članovima: ženama, djeci, starima, bolesnima, hendikepiranima, nezaposlenima, zaposlenima čija se radnička prava krše ili im se uskraćuju, ovisnicima, poručio je biskup, istaknuvši da postoje mnogi oblici i mogućnosti karitativnog djelovanja u župnim i drugim zajednicama, “Ljubav je domišljata…” ali je treba imati.