Split, (IKA) – Konferencija biskupa Splitske metropolije održana je 29. i 30. studenoga u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Uz splitsko-makarskoga nadbiskupa i metropolitu Marina Barišića te biskupe dubrovačkoga Želimira Puljića, kotorskog Iliju Janjića, šibenskog Antu Ivasa i hvarsko-bračko-viškog Slobodana Štambuka, sudjelovali su generalni i pastoralni vikar, odgojitelji u Sjemeništu i Bogosloviji, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu i profesori pastoralne godine.

Razgovaralo se o Sjemeništu i Bogosloviji, o programu i planu VI. pastoralne godine studija pripreme kandidata za red svećeništva te o zajedničkim pastoralnim planovima na razini metropolije.
U uvodnoj riječi nadbiskup Barišić istaknuo je važnost sjemeništa, srca biskupije iz kojega se rađaju novi svećenici i pastoralni suradnici te gimnazije, koja odiše svojom prepoznatljivošću i u današnje doba promijenjenih okolnosti na visokoj razini pruža prikladan intelektualni i duhovni tj. cjeloviti razvitak mladića i djevojaka.

Govoreći o životu i perspektivama Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu, a imajući u vidu činjenicu da u novije vrijeme sve više svećeničkih kandidata u bogoslovijama ne prolazi kroz malo sjemenište, ravnatelj sjemeništa dr. Mladen Parlov istražio je stanje u posljednjih deset godina u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji te zaključio da je u tom razdoblju oko 70% svećenika došlo iz maloga Sjemeništa. U ovoj je godini upisano 38 sjemeništaraca koje se odgaja za moralno-duhovne i intelektualne vrednote, ljudskost i zajedništvo tj. teži se cjelovitom odgoju. Sjemeništarci poput ostalih školskih kolega/ica sudjeluju u školskim i izvanškolskim djelatnostima, no omogućen im je intenzivniji i bogatiji duhovni i kulturni život.

Dr. Parlov istaknuo je potrebu veće iskrenosti roditelja u nakani kada šalju svoju djecu u sjemenište te veću suradnju između odgojitelja, župnika i roditelja. Uz sve to, ističe dr. Parlov, velika je uloga maloga sjemeništa u izobrazbi novih svećenika. Kroz njih su diljem Hrvatske prošli i brojni velikani pera, kista, djetla, koji su silno obogatili hrvatsku kulturu.

Od 1991. do sada u Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju “Don Frane Bulić” upisano je oko 1830 učenika, od kojih je u šk. god. 2006/07. upisano 216 (96 učenica i 120 učenika). Škola sudjeluje na državnim natjecanjima učenika iz raznih predmeta, kao i u sportskim natjecanjima te bilježe zavidne uspjehe. Gimnazija ima 22 nastavnika, od toga 4 svećenika, 4 redovnice i 14 civila koji svake godine sudjeluju u stručnim seminarima. Nadbiskupijska se gimnazija u usporedbi s drugim školama ističe osobitom uzornom disciplinom svojih učenika, istaknuo je ravnatelj gimnazije dr. Mile Vidović.

Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu međubiskupijsko je bogoslovno sjemenište i trenutno skrbi o 35 bogoslova i 4 đakona. Podignuto je do zgrade Nadbiskupskoga sjemeništa, s njim sačinjava jedinstvenu cjelinu. Dijeli isti prostor s Katoličkim bogoslovnim fakultetom te se osjeća potreba, istaknuo je rektor bogoslovije mr. Mate Uzinić, da se fizički odijele i radi novoga programa studija koji popodnevnim rasporedom sati narušava dnevni red bogoslova. Odgojitelji se trajno nalaze pred izazovom kako bogoslovima ponuditi cjeloviti odgoj, odnosno na koji način integrirati opći odgoj (biti čovjek) sa zahtjevima studija (biti intelektualac), a još više sa zahtjevima svećeničkoga duhovnog života (biti duhovnik), kao i njegovim budućim poslanjem (biti pastoralac) koje treba obavljati s drugima (biti dio ekipe).

Ove se godine osjeća veća zauzetost bogoslova na različitim područjima, priredili su svoje glasilo Put, a uskoro bi trebao izići i CD bogoslovske klape. No, trebalo bi s njima još više raditi na upoznavanju s konkretnim župnim pastoralnim radom, istaknuo je rektor Uzinić.

Dekan KBF-a Sveučilišta u Splitu prof. dr. Marinko Vidović također je istaknuo poteškoću prostora te nužnost izgradnje nove zgrade Fakulteta. U tekućoj akademskoj godini na Fakultet je upisano 196 studenata, a od toga je 42 upisano na prvu godinu Filozofsko-teološkog i Teološko-katehetskog smjera. Osvrćući se na pastoralnu godinu, prof. Vidović smatra da je dobro osmišljena i teoretski i praktično, s tim da se treba više pozornosti posvetiti kome se đakon šalje na praktikum, jer dotični župnik mora biti osposobljeni mentor koji će ga poučiti što treba raditi.

Predloženo je da se imenuje voditelj pastoralnoga praktikuma i mentor đakonu. Iznijeto je više prijedloga kako se može osuvremeniti i poboljšati pastoralna godina, no složena tematika iznjedrila je temeljno pitanje: hoće li VI. pastoralna godina ostati u sklopu Fakulteta ili će se odvojiti od njega i biti pretvorena u praktikum? U slučaju potonjega imenovalo bi se nekoliko osoba koje bi bile angažirane u vezi s izradom novoga praktičnog programa. U svakom slučaju, istaknuo je nadbiskup Barišić, VI. godina nije izolirana te uključuje prethodnih pet godina i otvara perspektivu trajne izobrazbe cjelovite osobe, a svaki sustav s vremenom treba unaprjeđivati. Na kraju dvodnevnoga radnog susreta nadbiskup je zahvalio sudionicima na temeljitim izvještajima i prijedlozima, izrazivši očekivanja na daljnjoj suradnji u pogledu poboljšanja načina navještaja Božje Riječi u Splitskoj metropoliji.