Ankara, (IKA) – Za istinski je mir potrebna pravednost, kako bi ispravila gospodarske nejednakosti i političke nerede koji su uvijek čimbenici napetosti i prijetnji u cijelome društvu, istaknuo je papa Benedikt XVI. susrevši se 28. studenoga u Apostolskoj nuncijaturi u Ankari sa šefovima diplomatskih misija u Turskoj. Spomenuvši se odmah na početku posjeta Turskoj svojih prethodnika, Pavla VI. i Ivana Pavla II., kao i pape Benedikta XV., neumornoga tvorca mira u doba Prvoga svjetskog rata, te blaženoga Ivana XXIII., pape “prijatelja Turaka”, koji je bio apostolski izaslanik u Turskoj, a potom apostolski administrator Latinskoga vikarijata u Istanbulu, Sveti Otac izrazio je radost zbog dolaska u Tursku, gdje je stigao, kako je kazao, kao prijatelj i apostol dijaloga i mira.

Podsjetivši potom na riječi Drugoga vatikanskog sabora, kako mir nije jednostavno nepostojanje rata, nego je on plod reda koji je u ljudsko društvo utisnuo njegov Utemeljitelj, i koji trebaju ostvariti ljudi koji snažno teže sve savršenijoj pravednosti, Sveti Otac snažno je istaknuo potrebu pravednosti u društvu. Osvrnuo se i na nedavni razvoj terorizma i određenih regionalnih sukoba, za koje je rekao da su istaknuli potrebu poštivanja odluka međunarodnih ustanova i potrebu djelotvornih sredstava za sprečavanje sukoba kako bi zadržale, zahvaljujući snagama za posredovanje, neutralna područja među zaraćenim stranama. Pa ipak, to nije dostatno ako se ne postigne istinski dijalog, da bi se došlo do političkih prihvatljivih i trajnih rješenja koja poštuju pojedince i narode, kazao je Benedikt XVI. te dodao kako na poseban način misli na sukob na Bliskom istoku. Još jednom upućujem apel međunarodnoj zajednici, da ne izbjegava svoju odgovornost te da upotrijebi sve potrebne napore kako bi među sukobljenim stranama promicala dijalog koji jedini omogućuje jamčiti poštovanje prema drugima, i to braneći opravdane interese i odbijajući pribjegavanje nasilju, istaknuo je Papa, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.

Napomenuvši nadalje kako je činjenica da je tursko stanovništvo većinom muslimansko, važna u životu društva, Sveti Otac napomenuo je kako turski Ustav svakome građaninu priznaje pravo na slobodu bogoštovlja i slobodu savjesti. Stoga je zadaća građanskih vlasti u svakoj demokratskoj zemlji zajamčiti stvarnu slobodu svih vjernika i dopustiti im slobodno organiziranje života vlastite vjerske zajednice u sigurnosti da je vjerska sloboda temeljni izraz ljudske slobode, a aktivna nazočnost religija u društvu čimbenik napretka i bogatstva za sve. To, naravno, zahtijeva da religije sa svoje strane ne nastoje izravno izvršavati političku moć, te posebice, da apsolutno ne opravdavaju pribjegavanje nasilju kao opravdani izraz vjerske prakse, upozorio je Papa, a potom pozdravio malu katoličku zajednicu, koja, prema njegovim riječima, želi sudjelovati u razvoju zemlje, posebice kroz odgoj mladih, te izgradnju mira i sklada među svim građanima. Spomenuvši se potom vlastitih riječi koje je u rujnu u Castel Gandolfu uputio veleposlanicima muslimanskih zemalja, kada je istaknuo kako nam je apsolutno potreban istinski dijalog među religijama i kulturama, Sveti Otac kazao je kako tijekom pohoda Turskoj želi još jednom izraziti svoje poštovanje prema muslimanima, pozivajući ih, zahvaljujući uzajamnome poštovanju, na nastavak zajedničkoga zalaganja u korist dostojanstva svakoga ljudskog bića, te za razvoj društva u kojemu osobna sloboda i pozornost prema drugima dopušta svakome živjeti u miru i zadovoljstvu.