Đakovo, (IKA/BTU) – Đakovačka i Srijemska biskupija upriličila je 21. studenoga na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu susret s djelatnicima u stranačkom i političkom životu s područja biskupije. Na sedmom susretu promišljalo se o obitelji u hrvatskom društvu te na taj način nastavilo započeta promišljanja o načelu supsidijarnosti i obitelji kao temeljnoj stanici ljudskog društva.
Četrdesetak djelatnika u stranačkom i političkom životu pozdravio je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, koji je istaknuo kako se nakon dobivanja slobode, samostalnosti i sama obitelj nalazi na prekretnici. Došla su vremena kada na obitelj ne računamo. Na jednom saborskom odboru kada je bilo riječi o vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama, jedna je odgovorna osoba političkoga života ustala i upitala dokle ćemo trpjeti da nama obitelji diktiraju odgoj. To je jeka staljinizma, upozorio je biskup Srakić.
Doc. dr. Vladimir Dugalić, voditelj Biskupijskog ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve i za društvena pitanja, održao je izlaganje “Kršćanska obitelj u hrvatskom društvu”. Predočio je teze na temelju analize nekoliko istraživanja o stanju i vrijednosnom sustavu kršćanske obitelji u hrvatskom društvu te ukazao na temeljne čimbenike koji to uvjetuju. Potisnuti obitelj na pomoćnu i drugotnu ulogu, isključiti je s položaja koji joj u društvu pripada značilo bi nanijeti tešku štetu istinskom rastu svega društvenog tijela. Obitelj je božanska ustanova koja je temelj života osoba kao prototip svakoga društvenog poretka, rekao je dr. Dugalić, istaknuvši nekoliko bitnih elemenata: obitelj je prvi oblik zajednice osoba, kolijevka i središte života, temeljna struktura ljudske ekologije i prva i životna stanica društva, središte društvenoga života.
Ako se obitelj želi promotriti kao prvi oblik zajednice osoba, tada se može vidjeti da je obitelj prostor onoga zajedništva toliko potrebnog u društvu koje je sve više individualističko, u kojemu treba rasti istinska zajednica osoba zahvaljujući neprestanom dinamizmu ljubavi koja je temeljna dimenzija ljudskog iskustva, koja upravo u obitelji ima povlašteno mjesto za svoje očitovanje. Ukoliko se želi promotriti sustav vrijednosti u hrvatskom društvu tada se uočava pozitivan stav prema obitelji, braku i djeci. I upravo taj pozitivan stav duboko je ugrađen u kulturu hrvatskoga naroda na što ukazuju sva relevantna istraživanja. Prema europskom istraživanju vrednota 1999. obitelj u Hrvatskoj smatra se općim dobrom i gotovo svi ispitanici, više od 98 posto, izjavili su da je obitelj u njihovu životu veoma važna ili važna. Slični rezultati zabilježeni su i u drugim europskim državama. U Italiji također 99 posto građana smatra obitelj temeljnom vrijednošću, u Irskoj 98, u Poljskoj 99 posto itd. Da je obitelj hrvatskom društvu središte interesa znatne većine građana govori i podatak da je više od 90 posto djece u Hrvatskoj rođeno unutar braka. Kada im se postavi pitanje čemu dati prednost – obitelji ili karijeri, gotovo svi ispitanici bez obzira na religioznu pripadnost pokazuju da je obitelj temeljna vrednota i da ima prednost pred svim drugim vrednotama u njihovu životu, rekao je dr. Dugalić.
Na općem planu u hrvatskom društvu prevladavaju tradicionalne kršćanske vrijednosti, ali se uočava snažan utjecaj sekularizacije i povlačenje obitelji u sferu intimnosti, gdje Crkva, a ni društvo, nemaju prevelikoga utjecaja. Koliko god mi tradicionalno vrednovali obitelj, istraživanja pokazuju tendenciju da se ta obitelj povlači u svoju sferu privatnosti, izolira i od određenih društvenih zbivanja i da na neki način živi neki svoj život, a društvo i Crkva idu nekako svojim putem, rekao je predavač. Predstavio je podatke dobivenih istraživanjima provedenim u našoj zemlji, koja su pokazala kako postoji veliki raskorak između željenoga i ostvarenoga broja djece. Prosječno željeni broj djece po ispitanicima iznosio je 2,7 odnosno jedna hrvatska obitelj u prosjeku bi željela imati troje djece, a stvarno rođenih je 1,28, odnosno tek nešto više od jednog djeteta, što ukazuje na nesklad želja i objektivnih mogućnosti. Jasno je da je takav stav uzrokom pada nataliteta i opće demografske strukture stanovništva. Naši istaknuti autori kažu da postoje dva temeljna uzroka demografskog pada – česte migracije i neriješena osnovna životna pitanja. Naime, većina stanovništva već dugi niz godina seli se u gradove, budući da gradovi postaju nositelji gospodarskoga razvitka. Ilustracija ovih kretanja su podaci iz 2001. prema kojima je u gradskim naseljima (uzeto je 143 naselja) živjelo 56 posto stanovništva RH, a ostalo je bilo raspršeno u 6616 neurbanih naselja. U četiri makro regionalna središta 2001. živjelo je gotovo 30 posto stanovništva, od toga u samom gradu Zagrebu 18 posto. Sela ostaju prazna, a odlazak u gradove stvara nove probleme. Osim toga, utjecaj nezaposlenosti i neoliberalnoga gospodarstva učinio je također svoje, jer današnje obitelji unatoč dobroj volji često nisu u mogućnosti imati veći broj djece što dugoročno stvara osim pada nataliteta i promjenu strukture stanovništva, a to je pomak prema većoj starosnoj populaciji. Tu dolazi i problem rastave braka i ostali, rekao je dr. Dugalić. Teza koja iz istraživanja proizlazi je i ta da je hrvatska obitelj izložena snažnom demografskom problemu ponajviše zbog loših gospodarskih uvjeta i povijesnih migracija.
Dr. Dugalić govorio je i o obitelji kao temeljnoj strukturi ljudske ekologije. Teološka refleksija u obitelji ističe kako je obitelj prva i temeljna struktura u korist ljudske ekologije u smislu što u njoj čovjek prima prve i odlučujuće spoznaje o istini i dobroti, uči što znači biti ljubljen i što konkretno znači biti osoba. Obavljajući svoje odgojno poslanje, obitelj pridonosi općem dobru i prva je škola socijalnih kreposti kakvo treba svako društvo. Istraživanja pokazuju dvije tendencije – roditelji su često poradi dugogodišnjeg komunističkog režima ostali djelomično nepoučeni u vjeri te u tom smislu često nedostatno prenose vjeru na djecu. Naša država, nažalost, nema jasnu politiku prema obitelji te je i zakonska regulativa često ideološki uvjetovana. Mi se ovih dana nalazimo pred Nacrtom nove nacionalne populacijske politike. Osigurani su novci u državnom proračunu za 2007. Ta nova populacijska politika osobito težište stavlja na provedbu upravo na lokalnoj i područnoj samoupravi. Ima temeljnih sedam područja unutar kojih se mora promicati. Mjere koje se predlažu su održivi gospodarski razvoj temeljne i razvojne pretpostavke, sustav obiteljskih potpora, porezne olakšice, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, skrb o djeci uključuje izradu novog predškolskog standarda, zdravstvena zaštita majke i djeteta i senzibilizacija i informiranje osobito o problemima demografije te promicati nacionalnu populacijsku politiku i obiteljske vrijednosti, rekao je dr. Dugalić. Nakon predavanja uslijedila je rasprava u kojoj su predstavnici političkog života iznosili vlastite refleksije na temu obitelji i obiteljskog zakonodavstva. Govorili su Mirko Duspara (HSP), slavonskobrodski gradonačelnik, otac petero djece; vukovarski gradonačelnik Tomislav Šota (HDZ), također otac petero djece, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić (HDZ) i osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo (HDSSB).
U sintezi susreta iskristalizirala su se tri zaključka. Prvi je da obitelj mora biti u središtu političkog djelovanja, ali prije sveg u promicanju vrijednosti obitelji, jer je u raspravi ukazano, između ostalog, na krizu morala. Dr. Dugalić rekao je kako danas postoje mnogi lobiji koji dovode u pitanje instituciju obitelji i odgoj u obitelji. Vi kao političari morate biti prvi uz Crkvu da zaštitimo dostojanstvo braka i obitelji od takvih utjecaja u vrijednosnom smislu. Drugi zaključak je da politika i te kako treba pomoći dati pravnu zaštitu obitelji, osobito pred izazovom gospodarskoga liberalizma i kroz pravnu zaštitu obitelji stimulirati i njezin život. Posljednji zaključak odnosi se na pitanje decentralizacije i novaca da bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali, djelatnici u stranačkom i političkom životu na lokalnoj samoupravi u granicama mogućnosti trebaju pomagati i stimulirati život obitelji, osobito djece.
U završnoj riječi biskup Srakić je, osvrćući se na raspravu o obiteljskoj politici i mjerama, rekao: Ne zastupam marksizam, ali važna je baza, infrastruktura. Može nam u tom području uzor biti Francuska, koja je bila pojam države. Imala je strašan pad nataliteta i zacrtala je obiteljsku politiku. Biskup Srakić poručio je političarima: Političari moraju nešto učiniti da u tvrtkama u kojima žena neće dobiti otkaz ukoliko ostane u drugom stanju. Nema ni po katoličkom društvenom nauku pravilo da muškarci rade, a da su žene kod kuće. Mnoga područja našega života jednostavno pokrivaju žene. Zamislite bolnice bez žena, škole bez žena, rekao je biskup Srakić. Na kraju susreta biskup Srakić svakoga je sudionika darivao knjigom “Hrvatska obitelj na prekretnici”, koju je uredio Stjepan Baloban.