Istina je prava novost.

Znanstveni simpozij o povijesti Crkve na području Opatije

Povijest i sadašnjost ovog bisera Jadrana neraskidivo povezane sa stoljetnom poviješću Crkve na području Opatije

Opatija, (IKA) – Godina u kojoj Opatija proslavlja jubileje dvije opatijske crkve i župe završava znanstvenim simpozijem o povijesti Crkve na području opatijske župe. Ugledni povjesničari i povjesničari umjetnosti 17. i 18. studenoga na susretu u Hotelu Imperijal u Opatiji govore o dvjema crkvama i sakralnim objektima te redovnicima koji su djelovali na tome području podsjećajući kako su povijest i sadašnjost ovog bisera Jadrana neraskidivo povezane sa stoljetnom poviješću Crkve na području Opatije.
Crkva Sv. Jakova uz samostan po kojemu je Opatija dobila ime renovirana je i današnji je oblik poprimila prije 500 godina. Kamen temeljac za crkvu Naviještenja BDM položen je prije 100 godina, a župa je navršila 80 godina osnutka.

Simpozij je započeo uvodnim riječima organizatora isusovačkog superiora u Opatiji o. Zvonka Vlaha te Gorana Crnkovića, koji su istaknuli kako proslava ovih obljetnica izlazi iz čisto vjerskih okvira i određuje kulturu i identitet Opatije i svih njenih građana danas. Konačno, i samo ime grad je dobio po benediktinskom samostanu sv. Jakova. U tom je kontekstu značajna bila uvodna riječ opata Joze Milanovića, benediktinca, priora samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu, jedinog preostalog muškog benediktinskog samostana u Hrvatskoj. Uime inicijatora i jednog od pokrovitelja skupa sudionicima se obratio riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, a riječi potpore uputili su opatijski gradonačelnik Amir Muzur i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Vladimir Lončarević kao pokrovitelji te o. Vatroslav Halambek uime provincijala Družbe Isusove u Hrvatskoj.

Znanstvena izlaganja 17. studenoga održali su dr. Miljenko Jurković “Benediktinci na sjevernom Jadranu i utemeljenje opatijskog samostana”, dr. Juraj Batelja “Augustinski samostan u Opatiji”, dr. Juraj Kolarić “Hrvatski benediktinci promicatelji europske kulture”, dr. Bernardin Škunca “Ikonografski prikazi sv. Jakova”, dr. Vesna Munić “Arhitektonski razvoj crkve Sv. Jakova, Daina Glavočić “Umjetnička oprema opatijskih sakralnih objekata”, dr. Vjekoslav Štoković “Crkvena jurisdikcija u 16. st.”, dr. Željko Bartulović “Kastavski statut”, dr. Boris Zakošek “Ugovori isusovaca iz 1759.”, dr. Marko Medved “Crkvene prilike za talijanske uprave” i dr. Vatroslav Halambek “Isusovački apostolat u rezidenciji i župnoj crkvi Naviještenja Marijina”.