Zagreb, (IKA) – “Što Katolička crkva daje i prima u BiH?” bila je 9. studenoga tema predavanja mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog dr. Ratka Perića u sklopu tribine Hrvatskog društva katoličkih novinara u Zagrebu.

“Crkva je svojim naukom o Trojedinom Bogu, o Kristu Spasitelju, strukturi čovjeka, potrebi spasenja, konstanta u varijantama svjetovnih vladanja. Ona je ujedno Božji glas u političkoj i ekonomskoj halabuci svijeta, kvasac u tijestu mase. Ona ima glas i jasnoću savjesti”, istaknuo je biskup Perić. “Kao konstanta ovoga svijeta, Crkva prepoznaje njegove goruće probleme i sudjeluje u njihovom rješavanju, jer ti se problemi tiču čovjeka, a čovjek je put Crkve. Obitelj, kultura, ekonomija, politika i mir među narodima – pet je najznačajnijih područja života koja su izložena velikim previranjima. Na to je ukazao i Drugi vatikanski sabor prije 40 godina. Navedena područja života danas su osobito izložena dominaciji dvaju procesa: sekularizaciji i sekularizmu”, rekao je biskup Perić. “Za razliku od sekularizacije, sekularizam znači zatvaranje svijeta u sebe i njegovu samodostatnost. Odbija religioznu verziju i viziju ako se ne uklapa u njegov sustav ili se ne poklapa s njegovim pravima i slobodama. Smatra se oslobođenim od norme božanskog zakona. Sekularizam je zahvatio i Europsku uniju”, upozorio je mostarsko-duvanjski biskup i kao jedan od primjera naveo dramu koja pogađa dostojanstvo obitelji i braka. “Brak je u svakom društvu imao svojih zastranjenja, razvoda, rastava, mnogoženstava, mnogomuštava, neženstava, ali ovo što se danas zakonodavno prospektira – brak istospolnih nastranika – to nadilazi ljudsku pamet i nema veze s naravi ljudskom, osim u izvrnutom obliku. Nije u pitanju diskriminacija prema muškom ili ženskom, nego je pitanje što je to muško i što je to žensko kao ljudska osoba, što je uopće ljudsko pravo i što je uopće ljudsko dostojanstvo”, rekao je biskup Perić, a prenosi Hrvatski katolički radio.

“Crkva mora čuvati dostojanstvo naravi, čovjeka kao slike Božje. Obitelji u BiH i Hrvatskoj za sada još nisu u velikim razmjerima zahvaćene spomenutim zastranjenjima, no sve lošiju demografsku sliku posljednjih godina pokazuju statistički podaci prema kojima je, primjerice, 2005. u BiH kršteno oko 500 osoba manje nego ranijih godina. Osim za bolju demografsku sliku, Crkva u BiH bori se i za dostojanstvo hrvatskoga naroda, za kulturni i vjerski identitet, za uporabu hrvatskog jezika, pravo na škole i udžbenike na hrvatskom jeziku i slično”, podsjetio je biskup Perić. Osvrnuo se i na reakcije međunarodne zajednice kojoj ne odgovara reakcija biskupa u prilog pravima hrvatskog naroda. No, Crkva mora biti glas savjesti, jasna u izrazima i borac za pravdu i pravo te promicatelj ljubavi. I nema alternative, zaključio je biskup Perić.

“Papa je nama biskupima, kada je održao govor 1997. u sarajevskom Ordinarijatu, rekao vrlo jasno i vrlo zahtjevno: Svako dobro nazovite dobrim, svako zlo nazovite zlim, svaku nepravdu nazovite nepravdom”, podsjetio je mostarski biskup. Govoreći o povezanosti Crkve u BiH s Crkvom u Hrvatskoj, biskup Perić izrazio je zahvalnost biskupima iz Hrvatske koji su još u ratno doba pokazali veliku solidarnost obvezujući se da će svaka biskupija iz Hrvatske pomoći obnovu bar jedne župe u BiH. Osim toga, na nedavnom zasjedanju biskupi iz Hrvatske najavili su tjedan za promociju Crkve iz BiH u korizmi iduće godine.