Zagreb, (IKA) – U tijeku održavanja ovogodišnjeg međunarodnog sajma knjiga “Interliber” na Zagrebačkom velesajmu priređena je 8. studenoga tribina “Hrvatski časopisi izvan Hrvatske”. Na tribini u organizaciji Hrvatske matice iseljenika govorili su ravnateljica HMI Katarina Fuček, Milovan Mirković iz Subotice, dr. Adolf Polegubić iz Frankfurta, dr. Branko Franolić iz Londona, a tribinu je vodila Vesna Kukavica.

Uvodno je ravnateljica Fuček predstavila nastup Hrvatske matice iseljenika na ovogodišnjem Interliberu. U središte svog nastupa na Interliberu HMI je stavila hrvatske časopise koji se objavljuju u zemljama gdje Hrvati žive kao autohtone manjine, iseljenici, te glasila iz BiH. Fuček je istaknula da hrvatske novine izvan Hrvatske “dopunjuju sliku vremena i prostora iseljenog naroda od SAD-a do Australije i Novog Zelanda”. Milovan Mirković predstavio je književnu reviju “Klasje naših ravni” i izdavačku djelatnost “Hrvatske riječi”. Na početku je istaknuo da je hrvatski jezik službeno priznat u Vojvodini 8. svibnja 2002. te je tada sustavno započelo informiranje na hrvatskom jeziku. Tjednik “Hrvatska riječ” pokrenut je 2003., a od 2005. ima i izdavačku djelatnost. U godinu dana objavljeno je osam naslova. Važnu ulogu u izdavanju časopisa odigrala je obnova djelovanja Matice hrvatske 1996. godine, te je tad obnovljeno i izdavanje časopisa “Klasje naših ravni”. Ove godine će časopis izaći u šest svezaka, tj. 12 brojeva. U časopisu se daje prostora mladim piscima i onima srednje generacije iz Srijema i Bačke iz Vojvodine, ali i onih s druge strane trijanovske granice. Na taj se način želi pokazati da je hrvatsko pučanstvo dio jedne kulturološke i jezične cjeline.

Dr. Adolf Polegubić predstavio je djelatnost Hrvatskoga dušobrižničkog ureda sa sjedištem u Frankfurtu, koji je i izdavač mjesečnika “Živa zajednica”. Mjesečnik izlazi od rujna 1978., a sam naziv dobio je “po živoj vjerskoj zajednici”. U mjesečniku se objavljuju crkveni dokumenti te vijesti o događajima u hrvatskim katoličkim misijama. Dr. Polegubić istaknuo je kako se objavljuju i prilozi iz hrvatske povijesti i kulturne baštine što je bilo posebno važno do demokratskih promjena u Hrvatskoj, a njeguje se i hrvatski jezik, što je od velike pomoći onima koji slabije vladaju materinjim jezikom. U tijeku godina mjesečnik se modernizirao, kako grafički, tako i sadržajno, ali je uvijek obrađivao vjersko-crkvenu i opće društvenu tematiku, i pridonosio javnom mnijenju među Hrvatima u Njemačkoj, pa je uvijek u centru hrvatski čovjek u dijaspori. “Živa zajednica” ima i svoj dodatak na njemačkom jeziku.

Kroatist dr. Branko Franolić iz Londona osvrnuo se na hrvatske časopise na stranim jezicima. Istaknuo je kako su neki prestali s izlaženjem, a dio onih koji i dalje izlaze nalaze se u krizi. Ne toliko financijskoj, koliko je riječ u nedostatku kvalitetnih priloga.