Varaždin, (IKA) – Na redovitom mjesečnom susretu svećenika Varaždinske biskupije, održanom u dvorani Biskupskog ordinarijata 6. studenoga, o odnosu Crkve i islama s naglaskom na predavanje pape Benedikta XVI. u Njemačkoj izlagao je prof. dr. Adalbert Rebić iz Zagreba.

Podsjetio je da je II. vatikanski koncil bio prekretnica u odnosu Crkve prema drugim kršćanskim zajednicama i nekršćanskim religijama, i to monoteističkima poput judaizma i islama. Rekao je da je papa Benedikt XVI. prilikom posjeta svojoj domovini na sveučilištu u Regensburgu svojim izlaganjem želio razjasniti odnos razuma i vjere, a ne dati doprinos međureligijskom dijalogu ili govoriti o odnosu Crkve prema islamu. Htio je ukazati na to kako je Bog razuman, te stoga Bog zahtijeva da vjera bude razumna i da se čovjek služi razumom u traženju Boga. Razum se ne protivi Bogu, niti se Bog protivi razumu, dodao je prof. Rebić.

Želeći posvijestiti kako je potpuno pogrešno shvaćanje da se religija može odmaknuti od razuma, Papa je kao primjer iznio islam u kojem je razum zapostavljen do te mjere da je jedan od islamskih teologa ustvrdio da Bog može učiniti nešto i protiv svoga razuma, odnosno da Bog nadilazi i sam razum. I u prošlosti kršćanstva bilo je sličnih razmišljanja, no kršćanska i katolička teologija oduprla se takvim smjerovima i razvijala se u pozitivnom smjeru, dok je islam krenuo unatrag, rekao je predavač, dodavši kako i danas muslimani često djeluju iz svojih afektivnih pobuda posve zapostavljajući razum, ne samo na području vjere, nego i u svakodnevnom životu.

U nastavku je predstavio temeljne značajke islama kao religije i društvenog sustava. Osvrnuo se i na predstojeći Papin posjet Turskoj, u kojoj je stanje vjerskih sloboda nešto povoljnije nego u islamskim zemljama Bliskog istoka. No, u posljednje vrijeme u toj zemlji primjećuje se nasilje i mržnja protiv vjere, nije omogućena evangelizacija, a kršćani su izjednačeni s armenskim teroristima i sektama. U toj su zemlji prije 80 godina trećina stanovništva bili kršćani, kojih danas ima tek 0,2 posto, odnosno prijeti im potpuni nestanak, kao i u islamskim zemljama gdje kršćani imaju vrlo mala prava i slabu perspektivu, zaključio je prof. Rebić.

U drugom dijelu susreta, koji je vodio kancelar biskupije mons. Antun Perčić, predstojnik biskupijskog Ureda za pastoral duhovnih zvanja vlč. Antun Štefan predstavio je građu za pastoral u župnim zajednicama za drugi od šest krugova liturgijske godine, koji obuhvaća adventsko-božićno vrijeme. Kazao je kako su prilozi posvećeni pastoralu manjih skupina unutar župne zajednice, kao što su primjerice ministranti, prvopričesnici, krizmanici, pjevači, čitači, mladi i suradnici Caritasa. Prilozi se odnose na zornice, novi božićni igrokaz “Čestit vam Božić”, misu zahvalnicu i blagoslov obitelj. Zatim je najavio projekt prvih subota molitvi za duhovna zvanja, koji će biti podržan prigodnom knjigom s 12 župnih kateheza za mlade i odrasle te igranim filmovima. U projektu su sudjelovali biskupijski uredi za duhovna zvanja, misije i pastoral u medijima zajedno sa suradnicima vjeroučiteljima, animatorima i mladima.

Podsjetio je i na duhovne obnove za mlade u Varaždinskim Toplicama, koje se održavaju tijekom vikenda za mlade iz pojedinih dekanata, pa je pozvao da se iz svake župe odazove barem jedna mlada osoba. Ujedno je najavio nastavak formacije župskih animatora koja će biti posvećena liturgijskoj godini. Predstojnik biskupijskog Katehetskog ureda i Ureda za pastoral mladih vlč. Damjan Koren potaknuo je na odaziv na Europski susret mladih u Zagrebu. Pozvao je i skupine unutar župnih zajednica da se odazovu na jednodnevne duhovne vježbe koje omogućavaju sestre uršulinke u Varaždinu. Potaknuo je i daljnje susrete mladih na dekanatskoj razini te najavio skorašnje ponovno otvaranje biskupijske web stranice za mlade. Susret svećenika zaključen je zajedničkim objedom u Svećeničkom domu, a idući svećenički susret s duhovnom obnovom najavljen je za 11. prosinca.