Đakovo, (IKA) – U Spomen-muzeju biskupa J. J. Strosssmayera u Đakovu upriličeno je 4. studenoga otvorenje izložbe fotografija kroz povijest i sadašnjost Bogoslovnoga sjemeništa i filozofsko-teološkoga studija u Đakovu.

Nakon pozdrava ravnatelja Spomen-muzeja Petra Strgara, rektor Bogoslovnog sjemeništa mons. mr. Josip Bernatović istaknuo je kako je riječ o dugoj i bogatoj povijesti s mnoštvom vrijednih, plemenitih, zauzetih i požrtvovnih ljudi koji su izveli veličanstvena djela od rađanja Bogoslovnoga sjemeništa do danas. Bogoslovno sjemenište materijalni je prostor koji u sebi obuhvaća duhovni prostor, a izložba je materijalnoga i duhovnoga prostora.

“Ovdje su zaustavljeni pojedini trenuci iz bogate povijesti Sjemeništa, vidljivi i prepoznatljivi u materijalnoj stvarnosti slike od samih početaka 1806., franjevačkoga samostana, biskupa koji ga je pretvorio u Sjemenište, obnove, dogradnje samostana do drugoga materijalnoga prostora koji je nama danas itekako uočljiv, a to je zgrada našega Bogoslovnoga sjemeništa na trgu, koja dominira uz katedralu i Biskupski dvor, do likova, osoba, utjelovljenih u fotografijama bilo pojedinačnim bilo skupnim. To je ono što nam je prezentno oku, ali sve to u sebi krije i sadrži duhovni prostor koji je proces u kojemu sudjeluju živi ljudi, posebno ljudi koji su od Boga pozvani da budu svećenici po uzoru na Isusa i oni koji im pomažu u tom procesu rasta i izgradnje formacije da to i ostvare. Izražavam zahvalnost onima koji su nam ponudili ovu materijalnu stvarnost koja nas može uvesti u duhovnu stvarnost da se ne zaustavimo na vanjštini što nam je možda bliže, jednostavnije, nego da uđemo u dubine života, ljudi 200 generacija koje su prošle kroz taj materijalni prostor. Neka vam ovaj materijalni prostor ponudi mogućnost da uhvatite i duhovni prostro Bogoslovnog sjemeništa”, poručio je mons. Bernatović. Poglavari Sjemeništa su i mr. Ivan Ćurić, vicerektor, maestro Ivan Andrić, prefekt, mr. Bože Radoš, duhovnik i Nedjeljko Čutura, ekonom.

Dekan KBF-a prof. dr. Nikola Dogan podsjetio je kako je đakovačko-srijemski biskup Marin Srakić krajem listopada 2003. na sjednici profesora tadašnje Teologije u Đakovu iznio zamisao o stvaranju samostalnoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. “I tako je krenulo ono što će trajati kao proces osnivanja KBF-a u Đakovu koji je u sastavu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku do 4. lipnja 2005. kada je Kongregacija za katolički odgoj odobrila osnivanje novoga KBF-a. Na završetku akademske godine 2004/05. u tijeku misnoga slavlja u đakovačkoj katedrali biskup Srakić obznanio je: “Imamo fakultet”. Zatim je u rektoratu osječkoga Sveučilišta potpisan Međudržavni ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o osnivanju i djelovanju novoga KBF-a. Pravno i zakonski KBF u Đakovu počeo je djelovati 1. listopada 2005. Zajedno s Bogoslovnim sjemeništem ove godine slavimo i 200. obljetnicu i filozofsko-teološkoga studija, jer su đakovački i srijemski biskupi oduvijek morali skrbiti za kler, za odgoj budućih svećenika i morali su u prvo vrijeme do biskupa Mandića kandidate za svećenike slati u druga sjemeništa i učilišta. Državnom odlukom tadašnjih vlasti svaki je biskup morao osnovati vlastito sjemenište i filozofsko-teološki studij i tako je biskup Mandić 6. studenoga 1806. osnovao Bogoslovno sjemenište Lyceum episcopale s filozofsko-teološkim studijem. Mi smo sada kao Fakultet kruna toga dva stoljeća dugoga procesa na čijem je kraju KBF u Đakovu”, rekao je dr. Dogan.

Akademske godine 2006/07. upisano je 60 studenata u prvu godinu studija. Ukupno je 214 studenata od kojih 66 svećenička kandidata, a ostalo su studenti laici uglavnom iz Đakovačke i Srijemske biskupije, a ima ih iz Požeške i Subotičke biskupije. Tu je još i 40-ak apsolvenata. “To je očaravajuća brojka, ali i znak odgovornosti i potreba onih koji vode, predaju i bave se znanošću”, zaključio je dr. Dogan. KBF ima i dva prodekana, doc. dr. Vladimira Dugalića, prodekana za nastavu, i prof. dr. Peru Aračića, prodekana za znanost.

Riječi pozdrava uputio je i đakovački gradonačelnik Zoran Vinković, a pozdrave ministra kulture i predsjednika Vladine komisije za odnose s vjerskim zajednicama Bože Biškupića prenio je Franjo Dubrović.

Sudionikom triju izložbi u povodu jubileja 150, 175 i sada 200 godina Sjemeništa i studija u Đakovu bio je biskup Srakić. Misao ide u povijest koju dobro prikazuje fotografija. Morao se jednostavno roditi jedan Antun Mandić koji je svojim nasljednicima ostavio poruku “Nemojte dopustiti da ova institucija prestane djelovati”. Spomenuo je i ideju biskupa Strossmayera da se sjemenište preseli u Zagreb i kazao: Biskupija bi tada bila kao obitelj, majka bez djece, ne bi imala budućnost. To su bile male ideje velikih ljudi i sva sreća da se nisu ostvarile. Molim Đakovčane da doista shvate da je Bogoslovno sjemenište i Fakultet sastavni dio ovoga grada. Neka bude poruka ono što je biskup Mandić ostavio u svojoj oporuci “A sjemenište mi na srcu leži”. Neka nam leži na srcu jer bez toga nema budućnosti našoj Biskupiji, Crkvi. Glazbenu točku izveo je Bogoslovski zbor pod ravnanjem mo Ivana Andrića, uz orguljsku pratnju mo Vinka Sitarića. Otvorenju izložbe nazočili su i pomoćni biskup Đuro Hranić, svećenici, bogoslovi, redovnice i Đakovčani.