Solin, (IKA) – Prezbitersko vijeće Splitsko-makarske nadbiskupije pod predsjedanjem nadbiskupa Marina Barišića održalo je 4. studenoga u Solinu sjednicu na kojoj se razgovaralo o različitim pastoralnim pitanjima u nadbiskupiji: o gradnji novih crkava, o novom modelu župnih pastirskih pohoda, o zajedničkim pastoralnim programima na razini nadbiskupije, o programima pripreme za sv. potvrdu i radu s mladima te o ostalim aktualnim pitanjima. Zahvalivši članovima Vijeća na svesrdnom zalaganju u pastoralnom radu i brizi za prosperitet mjesne Crkve, nadbiskup Barišić istaknuo je datosti kojima se nadbiskupija može ponositi: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, dvije bogoslovije i dva sjemeništa, četiri redovničke provincijalne kuće, svećenici, redovnici i redovnice, brojne laičke skupine, organizacije i pokreti. Unatoč tome mnogi su darovi i sposobnosti ostali još neotkriveni i neiskorišteni te se ponekad osjeća zamor ili uplašenost pred izazovima vremena, upozorio je nadbiskup i potaknuo prezbitere na još veće zajedništvo i otvorenost drugima i Božjoj ljubavi, koja jedina daje ispravno vidjeti. Prezbitersko vijeće raspravilo je više programskih točaka o gradnji novih objekata i podržalo planove u vezi s gradnjom novih crkava i pastoralnih centara u Splitu, Kaštelima, Omišu te zamjenom mogućih terena i načinima nadoknade.
Govoreći o novom modelu pastirskog pohoda, koji se redovito obavlja svakih pet godina, Vijeće je mišljenja da taj pohod treba obavljati nadbiskup i njegovi najbliži suradnici (generalni i pastoralni vikar), da se ne vezuje uz dodjeljivanje sv. potvrde te da je za njega najprikladnije vrijeme korizme ili došašća. Pohod bi se sastojao od razgovora sa župnikom o pastoralnim prilikama u župi i njegovim glavnim programima, konkretnim problemima i materijalnom stanju, o župnikovu položaju i osnovnim inventarima crkvenih objekata, ruha i posuđa; o liturgijskoj službi i drugim pastoralnim obvezama, te osobito o strukturi organizacije i rada u župi, katehezi i radu s cijelom župnom zajednicom i s posebnim malim zajednicama te liturgijskim i vjeronaučnim skupinama. Predviđen je susret s pastoralnim i ekonomskim vijećem gdje bi se sagledala njihova uloga u župnom planiranju i radu, njihovo viđenje stanja župe te čulo mišljenja i drugih župnih suradnika. Obavio bi pregled i potpis župnih knjiga te predvodio zajedničko euharistijsko slavlje za cijelu župu. Tom bi prigodom župnik javno ukratko izložio strukturu organizacije i rada te dao kratki pregled života i stanja u župi, a nadbiskup bi izrekao svoj zaključni govor s naglascima na onome što je dobro i što bi trebalo poboljšati. U vezi sa zajedničkim pastoralnim programima na razini nadbiskupije određeno je da se sljedećih godina glavne teme imaju po sakramentima, da se s programima počinje sa školskom godinom te je predloženo da se na kraju programske godine po dekanatima priredi zajedničko liturgijsko slavlje, kako za cijeli puk tako samo i za krizmanike.
Pomicanje podjeljivanja sv. potvrde u 3. razred srednje škole, model koji ima svoju antropološku i teološku opravdanost, ostaje kao prijedlog. Istaknuta je potreba ujedinjavanja rada s krizmanicima na razini nadbiskupije, naznačivanje zajedničkoga plana, tematike i okvirnih programa za kateheze i praktični odgoj u vjeri. U tom se svjetlu s pastoralnog vida pozitivno osvrnulo na kateheze za mlade koje su izlazile u Vjesniku nadbiskupije, obrađuju antropološka i društvena moralno-etička pitanja te se pripremaju za tiskanje u obliku priručnika.
Za organiziranje liturgijskih i molitvenih sastanaka s krizmanicima i njihovim roditeljima i kumovima istaknuto je što više u animaciju uključiti same krizmanike te prirediti i duhovne obnove.