Nema vjerske snošljivosti bez priznavanja vjerske slobode
New York (IKA )
Stalni promatrač Svete Stolice pri UN-u nadbiskup Celestino Migliore predvodio izaslanstvo Svete Stolice na generalnoj skupštini UN-a i održao govor o važnosti poštivanja vjerskih sloboda i međuvjerskog dijaloga
New York, (IKA) – Stalni promatrač Svete Stolice pri UN-u nadbiskup Celestino Migliore sudjelovao je protekli tjedan u New Yorku na generalnoj skupštini UN-a. U sklopu zasjedanja raspravljalo se i o promicanju i zaštiti ljudskih prava. Na tu je temu svoj govor održao i nadbiskup Migliore koji je istaknuo važnost poštivanja vjerskih sloboda i međuvjerskog dijaloga.
On je na početku istaknuo da je međureligijski dijalog na svim razinama od ključne važnosti ne samo za rješavanje sporova, već također za jačanje mirnoga suživota koji omogućuje svim religijama da žive jedna pored druge i uzajamno se poštuju. Mons. Migliore je izrazio pritom ozbiljnu zabrinutost što u mnogim dijelovima svijeta ne postoji sloboda religije ili vjeroispovijesti, osobito za vjerske manjine kao i što je visoki stupanj vjerske nesnošljivosti u nekim zemljama doveo do alarmantnog stupnja podjele i diskriminacije. Naša je dužnost zajednički raditi na tome da se to promijeni, rekao je predstavnik Svete Stolice. Vrijeme je, rekao je mons. Migliore, da se već jednom nadiđe vjerska snošljivost i da se namjesto toga primjenjuju načela istinske vjerske slobode. Vjerska je sloboda, pojasnio je, pravo na vjerovanje, bogoslužje i svjedočenje vlastite vjere. Ona jamči mogućnost ljudima da slobodno ispovijedaju istine svoje vjere, ali jednako tako uključuje pravo pojedinca da promijeni religiju i da slobodno u zajedništvu s drugima izražava svoje vjersko uvjerenje. Vjerska je snošljivost tako, prema nadbiskupu Miglioreu, tek polazna točka, temelj za sveopću vjersku slobodu. Ne može biti pune vjerske snošljivosti bez stvarnog priznavanja vjerske slobode.
Pozvani smo, nastavio je nadbiskup Migliore, izvršiti zaokret u povijesti što od nas zahtijeva mnogo više, uključujući i rad na međureligijskom dijalogu. Sveta je Stolica uvjerena da u tome ima nezaobilaznu važnost reciprocitet, koji je, po samoj svojoj naravi pogodan da se zajamči slobodno ispovijedanje vjere u svim društvima.
Sveta je Stolica, dodao je nadbiskup Migliore, i nadalje zabrinuta zbog toga što u pravnim sustavima brojnih zemalja postoje zakoni i mjere kojima se nameću ograničenja opsluživanju i širenju religije. Svetu Stolicu isto tako brinu situacije gdje se sloboda vjeroispovijesti koristi kao izgovor za kršenje drugih ljudskih prava. Ponegdje se opetovano javljaju slučajevi nesnošljivosti kada interesne skupine ili snažne borbe sprječavaju vjerske zajednice da prosvjetljuju savjesti te im tako onemogućuju da rade slobodno i odgovorno, u skladu s istinskim zahtjevima pravde. Očitovanje nesnošljivosti predstavlja i ocrnjivanje vjerskih zajednica i njihovo isključivanje iz javnih rasprava i suradnje samo zato jer se one ne slažu s odlukama i postupcima koje se protive ljudskom dostojanstvu.
Oni koji donose odluke na svjetskoj i nacionalnoj razini, zakonodavni i politički sistemi i svi ljudi dobre volje moraju zajednički raditi na tome da se različite vjerske izraze ne sputava ili ušutkuje. Svaki pojedinac i skupina moraju biti oslobođeni svake prisile i nikoga se ne smije siliti da postupa na način koji se kosi s njegovim vjerovanjem, bilo u privatnom ili javnom životu, bili kao pojedinac ili zajedno s drugima. Tu je važno posvetiti osobitu pozornost potrebama najslabijih skupina, uključujući tu žene, djecu, izbjeglice, vjerske manjine i osobe lišene slobode. Uznemirujući znaci vjerske nesnošljivosti, koji muče neke krajeve i narode, a koji ponekad pogađaju čak i većinske vjerske skupine, moraju se odlučno odbaciti, rekao je nadbiskup Migliore.
Jedan je od temelja UN-a pravo na slobodu mišljenja, savjesti i religije. Zato je dužnost ove skupštine da se i nadalje brine da u zemljama budu na vlasti oni koji će jamčiti i štititi temeljna prava i jačati punu vjersku slobodu u svakoj zemlji. Ne smijemo zanemariti ulogu koju ima religija u hranjenju gladnih, odijevanju golih, liječenju bolesnih i posjećivanju zatočenih. Niti se smije podcjenjivati njezina snaga da sukobljene strane vrati na putove mira. Religija je temeljna pokretačka snaga za dobro, za sklad i za mir među narodima, napose u teškim vremenima, rekao je na kraju svoga govora u sjedištu UN-a u New Yorku nadbiskup Celestino Migliore.