Virovitica, (IKA) – U Virovitici je 17. rujna u nazočnosti gostiju i predavača predstavljen zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog simpozija “725 godina franjevaca u Virovitici”, održanog u virovitičkom samostanu u listopadu protekle godine. Zbornik je objavljen u izdanju Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, te Franjevačkog samostana Virovitica, uz pomoć Virovitičko-podravske županije i grada Virovitice. Jedan od urednika izdanja prof. emer. Julijo Martinčić istaknuo je da mu je bila čast organizirati u Virovitici simpozij na kojemu je sudjelovalo 26 znanstvenika i zatim urediti tekstove za tiskanje u zborniku koji je izašao u rekordnom vremenu. Iz izlaganja sudionika skupa i njihovih tekstova, kazao je, razvidno je koliko su franjevci zaslužni za cjelokupni život Virovitice. Prema povijesnim izvorima, franjevci se u Virovitici spominju već 1280. godine, 46 godina nakon dobivanja povelje hercega Kolomana, kada se Virovitici počinju brojati godine. Ta povezanost traje do danas i franjevce nisu ni najteža, turska vremena odvojila od svoga puka. O tome i mnogim podacima iz povijesti grada, crkve i samostana, čitatelji će naći iscrpne opise u zborniku, na kojemu su izdavačima i urednicima čestitali župan Zvonimir Šimić, predsjednica Gradskog vijeća Virovitice Željka Grahovac u ime gradonačelnika, te fra Matija Koren.
Govoreći o neprocjenjivom blagu knjižnice virovitičkog samostana, u prigodi predstavljanja zbornika, fra Vatroslav Frkin je podsjetio da su joj počeci u 17. st. a ponosi se s oko 5 tisuća knjiga i jednom inkunabulom (15. st.) i 15 djela iz 16. st. Za čuvanje tih knjiga, tog blaga, istaknuo je fra Vatroslav, neophodan je trezor. Zbornik je detaljnije predstavio dr. Damir Karbić, kazavši da sadrži 22 priloga s ilustracijama i sažecima na engleskom jeziku, a donosi pregled povijesti Virovitice od srednjeg vijeka i dolaska Turaka, djelovanje franjevaca dugih sedam stoljeća u gradu u duhovnom, vjerskom ali i svjetovnom životu (otvarali su škole, ljekarnu, arhiv, knjižnicu, bili skladatelji, slikari i kipari…) a imali su do danas neprocjenjiv značaj i kulturni doprinos. Prof. Dubravka Sabolić istaknula je da je zbornik peta knjiga povijesnog pregleda Virovitice i nakon zbornika povodom 750. obljetnice Virovitice, najobuhvatnija u svim segmentima života grada i franjevaca.
Fra Robert Perišić je na kraju zahvalio svima koji su uložili svoje znanje i trud za tiskanje zbornika, posebno urednicima prof. emer. Juliju Martinčiću i dr. Dubravki Hackenberger, te kazao: “Ako je Virovitica školjka, onda su crkva i samostan biser u njoj, a ne smije se zaboraviti da još ima neotkrivenih i nepoznatih bisera. Primjerice, mnoštvo neobjavljenih rukopisa pokojnog fra Paškala Cvekana, koji je za života objavio 50-tak monografija i knjiga duhovnog sadržaja. Fra Paškalu, kao i skladatelju fra Kamilu Kolbu, koji su bili veliki franjevci i veliki Virovitičani, a počivaju i na virovitičkom groblju, Virovitica bi se trebala odužiti barem pločom sjećanja, spomenikom ili ulicom s njihovim imenima, jer su zadužili ne samo samostan, nego i ljude i grad koji su voljeli”.