Hodočašće u pustinju Blaca na Braču
Blaca (IKA )
Pustinja Blaca glasovita je glagoljaška pustinja podignuta uz visoku, strmu liticu, a utemeljili su je u 16. stoljeću poljički glagoljaši
Blaca, (IKA) – Već tradicionalno prve subote nakon svetkovine Uznesenja Marijina na nebo, ove godine 19. kolovoza, vjernici otoka Brača zajedno s ostalim gostima i posjetiteljima hodočastili su u glasovitu svećeničku pustinju Blaca u poznati glagoljaški samostan iz 16. stoljeća smješten na istočnomu obronku duge doline na južnoj strani otoka između Bola i Milne. U crkvici sagrađenoj 1588. godine, posvećenoj Uznesenju Marijinu, misno slavlje, uz sudjelovanje brojnih hodočasnika, s ophodom s Marijinom slikom oko glagoljaškoga samostana predvodio je don Marijo Matković zajedno s dekanom Bračkoga dekanata Androm Ursićem, župnikom u Nerežišćima, kojima i pripada pustinja, Ljubomirom Galovom i ostalim bračkim svećenicima.
Pustinja Blaca, udaljena od pjeskovite Blatačke uvale dolinom dugom gotovo 3,5 km u unutrašnjost, glasovita je glagoljaška pustinja podignuta uz visoku, strmu liticu, a utemeljili su je u 16. stoljeću poljički glagoljaši koji su u vrijeme Turaka izbjegli iz Poljica i u tomu samostanu pronašli utočište. U 18. stoljeću pustinja je, zahvaljujući svećenicima glagoljašima, doživjela veliki napredak, a crkvica je u tomu stoljeću dvaput obnavljana. U sklopu samostana postojala je čak i škola koju su pohađala djeca iz okolnih naselja. Vrijedi istaknuti sačuvane astronomske sprave svjetski poznate zvjezdarnice, bogatu zbirku starinskoga oružja te vrijednu bogatu knjižnicu s gotovo 10 tisuća knjiga, od kojih je 8 tisuća posvećeno astronomiji. Sačuvano je i mnogo neproučenih rukopisa pisanih hrvatskom ćirilicom (poljičicom), kao i mala tiskara knjiga.
Sredinom veljače ove godine nepoznati su počinitelji provalili u glagoljaški samostan i iz njega otuđili pušku “tromblon kremenjaču” iz 1740. godine vrijednu oko 15 tisuća kuna, iz bogate knjižnice nekoliko vrijednih knjiga iz 17. i 18. stoljeća te još neke vrijednosti. Kako su sačuvane muzejske vrijednosti danas u vlasništvu Hvarske biskupije, svećenici Bračkoga dekanata su zahtjevali da se inventar te Pustinje premjesti na neku drugu lokaciju, na što je odgovorila Uprava za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture RH-a koja, uz očitovanje Konzervatorskoga odjela u Splitu, podržava inicvijativu da se tamošnji arhiv trajno premjesti u prostor arhiva Hvarske biskupije gdje bi pisana građa bila bolje spremljena i dostupna za znanstvenu obradu. Mišljenja su da je potrebno bar jednoga svećenika trajno nastaniti u Blacima, poboljšati sigurnosne uvjete te prava i obveze svih sudionika u upravljanju Blacima jasno odrediti posebnim statutom čiju izradu treba inicirati Centar za kulturu – Supetar koji upravlja tom Pustinjom.