Ljubljana, (IKA) – Misno slavlje u kapeli Majke Božje Snježne na Kredarici, podno Triglava u Sloveniji, prigodom blagdana Gospe Snježne u subotu 5. kolovoza u 11 sati predvodit će celjski biskup i predsjednik slovenske biskupske Komisije “Prava i mir” Anton Stres u koncelebraciji s pomoćnim zagrebačkim biskupom Vladom Košićem te slovenskim i hrvatskim svećenicima – planinarima. Tom će prigodom biti otkrivena i blagoslovljena spomen ploča bl. kardinalu Alojziju Stepincu u povodu 70. obljetnice njegova uspona na Triglav. Slavlju na Kredarici, koja se nalazi na 2515 metara nadmorske visine, uz brojne slovenske planinare bit će nazočno i pedesetak planinara iz Hrvatske. Prigodom proslave tiskana je prigodna brošura na hrvatskom i slovenskom jeziku pod naslovom “Kardinal Alojzije Stepinac – blaženik s Triglava”. Knjižica, oblikovana u Glasu Koncila, donosi fotografije i najvažnije podatke o boravku nadbiskupa Stepinca na Triglavu, njegovoj povezanosti sa slovenskim narodom te kratku biografiju.

Blaženi Alojzije Stepinac jedini je blaženik Katoličke crkve koji se uspeo na vrh Triglava. Kako bilježi Župna kronika župe Dovje: “Drugoga kolovoza, u nedjelju nakon hodočašća na Višarje, uputili su se na Triglav preuzvišena gospoda zagrebački nadbiskup koadjutor dr. Stepinac i ljubljanski biskup dr. Gregorij Rožman. Pratili su ih nadbiskupov studijski kolega iz Germanikuma dr. Lenček i svetokriški župnik Krašna”. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata svojim zalaganjem za prognane Slovence, a posebno za prognane svećenike Mariborske biskupije, svrstao se među najveće dobrotvore slovenskoga naroda i Katoličke crkve među Slovencima. Hrvatski dušobrižnički ured u Ljubljani inicirao je zamisao o postavljanju spomen obilježja u kapeli Marije Snježne na Kredarici. Zamisao je ostvarena u suradnji s “triglavskim župnikom” vlč. Francom Urbanijom i projektantom kapele Marije Snježne na Kredarici, dr. Jožom Marinkom.

Spomen-obilježje je kvadratnog oblika dijagonalno postavljeno. Odljeveno je u bronci, veličine 50×50 cm. U osnovi je Andrijin križ. U jednoj je gredi križa ugravirano Stepinčevo biskupsko geslo: “In te, Domine, speravi!”. U drugoj su gredi ugravirane maslinove grančice s lišćem i plodovima. Na taj jednostavan način izrečena je kršćanska istina o životu i istina o kardinalu Stepincu: pouzdanje u Boga, kroz mučeništvo za druge, postaje zalogom blagoslova, mira, zdravlja, postojanosti, svjetlosti i vječnosti – svega onoga što maslina i maslinovo ulje predstavlja u sredozemnome kulturnom krugu. Dvije grede Andrijina križa istovremeno povezuju i razdvajaju četiri manja kvadrata. Vanjske strane kvadrata izlaze izvan “prostora” do kojega dopiru krajevi križnih greda – u “prostor” pojedinačnoga i zajedničkoga ljudskog života, djelovanja i odgovornosti. U gornjem je kvadratu blaženikov lik s nadnevcima rođenja i smrti. U kvadratima sa strane ugraviran je posvetni tekst na slovenskome i hrvatskome jeziku: 3. VIII. 1936 – Ob 70. obletnici prvega vzpona nekega blaženega Katoliške cerkve na Triglav, odnosno: U povodu 70. obljetnice uspona prvog blaženika Katoličke crkve na Triglav – 3. VIII. 2006. U donjem kvadratu je istaknuto: spoštovanje in hvaležnost odnosno ljubav i ponos s kojim slovenski i hrvatski katolici postavljaju to obilježje. Donju polovicu spomen-obilježja “uokviruje” šest porculanskih električnih izolatora s komadima žice. Oni su bili dio električne ograde zatvora u Lepoglavi u vrijeme dok je bl. A. Stepinac tamo robijao. Oblikovno i sadržajno obilježje osmislio je južnohrvatski franjevac Marko Prpa, koordinator za hrvatsku pastvu u Sloveniji. Izradu i postavljanje spomen-obilježja svojim su doprinosima omogućili zamoljeni pojedinci, Slovenci i Hrvati, klerici i laici, redovničke i župne zajednice iz Slovenije, Hrvatske i inozemstva.