Vatikan, (IKA) – Na sastanku ministara vanjskih poslova 18 zemalja i izaslanstava međunarodnih organizacija održanom 26. srpnja u Rimu zatražen je hitan i trajan prekid vatre u Libanonu i primjena svih rezolucija UN, te slanje međunarodnih snaga s mandatom UN-a, a obećana je obnova Libanona i otvaranje humanitarnog koridora. Međunarodna konferencija o Libanonu pobudila je suprotne reakcije i komentare. S jedne se strane cijeni dogovor o slanju multinacionalnih mirovnih snaga koje će posredovati između dvije strane te slanju humanitarne pomoći, a s druge se upućuju oštre kritike što nije postignut dogovor o trenutačnom prekidu vatre. Na konferenciji je kao promatrač sudjelovala i Sveta Stolica, čije je izaslanstvo predvodio nadbiskup Giovanni Lajolo, tajnik Državnog tajništva za odnose s državama. Dan nakon summita u Rimu, nadbiskup Lajolo se, u razgovoru za Radio Vatikan, osvrnuo na perspektivu mira na Bliskome istoku, te na neumorno zalaganje Svetoga Oca i Svete Stolice za trenutni prekid neprijateljstava.

Kao što je poznato, Sveta je Stolica izravno zainteresirana za mir na Bliskome istoku, kao što je u više prigoda to i pokazala, kazao je nadbiskup Lajolo. Napomenuo je kako je sigurno pozitivno to što je ovaj skup bio tako brzo sazvan, na inicijativu talijanske Vlade i što je privukao pozornost na najurgentnije probleme u ovom trenutku. Na novinarevu opasku kako su zaključci doneseni u Izjavi dvaju predsjednika konferencije, američke državne tajnice Condoleezze Rice i talijanskoga ministra vanjskih poslova Massima D Aleme, ocijenjeni prilično razočaravajućim, nadbiskup Lajolo primijetio je kako su očekivanja javnoga mnijenja bila velika, ali za one koji rade na tome i koji poznaju sve teškoće, može se reći da su rezultati dragocjeni. Želio bih, rekao je nadbiskup Lajolo, istaknuti poglavito te pozitivne vidike. Prvi predstavlja činjenica da su se zemlje s različitih strana svijeta okupile svjesne ozbiljnosti onoga što se događa u Libanonu, da su ponovno potvrdile kako je potrebno da Libanon što prije vrati svoj puni suverenitet i da su ponudile svoju pomoć. To je zatim zahtjev za stvaranjem međunarodnih snaga, pod mandatom UN-a, koje bi poduprle libanonske redovne snage u stvaranju sigurnosti. Tu je i zalaganje da se libanonskome narodu odmah pruži humanitarna pomoć i zajamči potpora obnovi sazivanjem konferencije donatora. Neke su zemlje sudionice toga skupa već unaprijed odobrile znatnu pomoć, no ona je ipak još uvijek nedovoljna da pokrije goleme potrebe te zemlje. Kao posljednji pozitivni vidik nadbiskup Lajolo je istaknuo činjenicu da su sudionici nakon službenoga svršetka konferencije preuzeli obvezu da će trajno pratiti razvoj događanja nakon intervencije međunarodne zajednice u Libanonu.

Nadbiskup Lajolo smatra da je osjećaj razočarenja prije svega izazvala činjenica što nije zatražen trenutni prekid neprijateljstava. Među sudionicima nije postignuta jednoglasnost zato što su neke zemlje smatrale da sličan apel ne bi imao željeni učinak, dok se realističnijim držalo vlastito zauzimanje oko neodgodiva prekida neprijateljstava. Problem je i to što se ograničilo samo na poziv Izraelu da bude što umjereniji. Taj poziv po svojoj naravi sadrži neizbježnu dvoznačnost, dok je, međutim, obzir prema nedužnome civilnom pučanstvu jasna i nezaobilazna obveza, kazao je nadbiskup.

Govoreći o stavu što ga zauzima Sveta Stolica sada, nakon konferencije, tajnik Državnog tajništva istaknuo je kako Sveta Stolica i dalje ostaje pri stajalištu da je nužan trenutni prekid neprijateljstava. Problema ima mnogo i krajnje su složeni. Upravo ih se zbog toga ne može rješavati sve odjednom. Premda valja imati pred očima sveukupno stanje i težiti postizanju cjelovitog rješenja, probleme valja rješavati jedan po jedan, počevši od onih koji se mogu odmah riješiti. Oni koji smatraju da se moraju prije svega stvoriti uvjeti da se primirje ponovno uspostavi zauzimaju tek naizgled realan stav. Ti se uvjeti mogu i moraju stvoriti drugim sredstvima, a ne ubijanjem nedužnih osoba. Papa je blizu tim narodima, žrtvama suprotstavljanja i sukoba. Benedikt XVI., a zajedno s njim i cijela Crkva, moli da dan mira dođe već danas, a ne sutra. On žali sa svakom majkom koja oplakuje svoju djecu, sa svakom osobom koja oplakuje svoje drage. Trenutačni prekid neprijateljstava je moguć, te stoga i obvezan, rekao je na kraju nadbiskup Lajolo.