Rhemes Saint-Georges, (IKA) – Nakon apela za mir na Bliskom istoku u nedjelju 23. srpnja, koju je proglasio Danom molitve i pokore za prestanak sukoba na tom području, papa Benedikt XVI. sudjelovao je u župnoj crkvi u Rhemes Saint-Georgesu u dolini Aoste, gdje boravi na odmoru, na molitvi. Tom je prigodom Papa održao meditaciju na čitanje iz poslanice apostola Pavla Efežanima (2,13-18), istaknuvši kako vizija iznesena u tome tekstu duboko pogađa svojom ljepotom kada se pogled svrne na dramatične prilike na Bliskom istoku. Krist je mir naš. On pomiruje sve ljude i ujedinjuje ih u svome tijelu. Prevladao je neprijateljstvo te nas sve ujedinio u svome miru. No, još više do toga, nastavio je Papa, tekst pogađa svojom oprečnošću sa stvarnošću koju živimo i promatramo. Vidimo, naime, da ljudi nisu pomireni. Još uvijek ima rata između kršćana, muslimana i Židova i ima još uvijek onih koji raspiruju rat, sve je još uvijek puno neprijateljstva i nasilja. Gdje je učinkovitost Kristove žrtve, gdje je taj mir u povijesti o kojem govori tvoj apostol, zapitao se Papa te odgovorio kako mi ljudi ne možemo riješiti misterij povijesti, misterij čovjekove slobode da kaže “ne” Božjem miru. Ne možemo razriješiti sav misterij odnosa između Boga i čovjeka, njegova djelovanja i našeg odgovora. Moramo prihvatiti taj misterij. No, dodao je Papa, postoje elementi odgovora na taj misterij koje nam Gospodin pruža. Postoji velika stvarnost zajedništva opće Crkve, svih naroda, mreže euharistijske zajednice koja nadilazi granice kulture, civilizacije, naroda i vremena. Postoji to zajedništvo, postoje ti “otoci mira” u Kristovu tijelu. Oni postoje i to su snage mira u svijetu. Ako pogledamo unatrag, možemo vidjeti velike svece ljubavi koji su stvarali “oaze” toga Božjeg mira u svijetu, koji su uvijek iznova palili njegovo svjetlo i uvijek bili također kadri pomiriti i stvoriti mir. Ima mučenika koji su trpjeli s Kristom, koji su pružili to svjedočanstvo mira i ljubavi koja postavlja granicu nasilju, rekao je Papa.

Gospodin je, nastavio je Papa, pobijedio na križu. Nije pobijedio na ljudski način, kako mi to zamišljamo, uspostavom carstva jačega od ostalih carstava. Pobijedio je ljubavlju koja je spremna ići do smrti. Taj način na koji Bog pobjeđuje je potpuno nov: na nasilje ne uzvraća još većim nasiljem. On na nasilje odgovara sasvim suprotno: ljubavlju do kraja, svojim križem. To je ponizni način na koji Bog pobjeđuje: svojom ljubavlju – i jedino je tako i moguće – postavlja granicu nasilju. Taj nam se način čini vrlo spor, ali je pravi način da se pobijedi zlo, da se pobijedi nasilje. Moramo se pouzdati u taj božanski način pobjeđivanja, poručio je Papa. U današnjem multikulturalnom i višereligijskom svijetu mnogi su u napasti reći kako za mir među religijama i kulturama nije dobro previše govoriti o specifičnostima kršćanstva, to jest Isusu, Crkvi i sakramentima, već se treba zadovoljiti time da se govori o onomu što može biti više ili manje svima zajedničko. No, to nije istina. Upravo u ovom trenutku, istaknuo je Papa, u kojem se Božje ime zloupotrebljava, trebamo Boga koji pobjeđuje na križu, koji ne pobjeđuje nasiljem, već svojom ljubavlju. Upravo sada trebamo Kristovo lice, kako bismo upoznali pravo Božje lice i da bismo ovom svijetu tako donijeli pravo pomirenje i svjetlo. Zato zajedno s ljubavlju, s porukom ljubavi, svime onim što možemo učiniti za one koji trpe na ovom svijetu, moramo donijeti također svjedočanstvo o ovom Bogu, o Božjoj pobjedi upravo nenasiljem svoga križa, poručio je Papa.