Zadar, (IKA) – Tiskovna konferencija – Put prema tisućitom primjerku Zbirke “Biblija” Zadarske nadbiskupije – održana je u četvrtak 6. srpnja u dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u Zadru. O Zbirci “Biblija” i njenim najnovijim primjercima govorili su mons. Marijan Oblak, zadarski nadbiskup u miru, sakupljač Biblija, idejni začetnik i nositelj tog projekta, te prof. Morana Anastazija Batković i prof. Livio Marijan.

Pijanistica Batković darovateljica je 900. primjerka Biblije “Biblia del Millenio”, tiskane u jubilejskoj godini, 2000 godina od Isusova rođenja. Na 1174 stranice nalaze se bogate koloristične minijature, iluminacije i inicijali iz 14. i 15. st., uz priloge mapa i karata. To je obiteljska Biblija čije prve stranice započinju s obiteljskim stablom oca i majke te tabelama za upis krštenja, sv. potvrde, vjenčanja i smrti. Prof. Batković se zahvalila mons. Oblaku na trudu kojeg ulaže u sabiranje te vrijedne zbirke, izražavajući radost što je i njen dar obogatio Zbirku važnu za baštinu nadbiskupije. Taj primjerak na španjolskom jeziku preporučili su joj kolekcionari koji je rado unose u svoje zbirke.

Prof. Marijan posrednik je u nabavci 901. primjerka Biblije u Zbirci, aramejsko hebrejskog Novog zavjeta. To je zadnji primjerak koji se mogao nabaviti, a u Zadar je stigao iz londonskog Biblijskog društva. Aramejski jezik je Isusov materinji jezik, te je aramejski Novi zavjet posebno zanimljiv, jer je najbliži hebrejskom jeziku i kulturnom krugu iz kojeg je Isus potekao. Pisana je u dva stupca, u jednom je aramejski, a u drugom hebrejski jezik. To je izdanje uzorak po kojem su nastale mnoge druge Biblije na istoku, armenska, etiopska, koptska, a zbog svoje starine i blizine Isusovom mentalitetu i izričaju od svih je prijevoda najzanimljivija i njena je vrijednost neprocjenjiva u proučavanju Svetog pisma, rekao je prof. Marijan. Ta je izvornost od velike vrijednosti za bibličare, lingviste i povjesničare. Aramejski Novi zavjet je dio velikog kritičkog izdanja Peshitto Biblije kojeg priprema Institut Peshitta u Leidenu, započet 1996. g. Biblija Starog i Novog zavjeta prevedena na sirijski naziva se “peshitta”. To je jednostavan pučki prijevod i službena je Biblija Crkava zapadnog i istočnog sirijskog obreda. Naime, upravo je sirijska kultura i kršćanstvo po mentalitetu i jeziku najbliže judeokršćanstvu odnosno Isusu, neposrednom krugu njegovih učenika i prvih kršćana u Palestini koji su činili prvu Crkvu. Aramejski Novi zavjet pretiskan je iz izdanja u Mosulu 1887-1891, ponovno izdanog u Beirutu 1951. g. na aramejskom i latinskom.

Zbirka “Biblija” Zadarske nadbiskupije jedinstvena je u Hrvatskoj, a među rijetkima je i u svijetu, jer sadrži 938 primjerka Biblije na oko 250 svjetskih jezika. Najstarija Biblija u Zbirci potječe iz 3. st. To su Petrove poslanice pisane na papirusu i dar su pape Ivana Pavla II. Osobni dar Zbirci blagopokojnog pape Ivana Pavla II. je i Codex Vaticanus iz 4. st., čiji se original čuva u Vatikanskoj biblioteci. To je najstariji i najpotpuniji primjerak Starog i Novog zavjeta nastao u Aleksandriji, Egiptu, pisan je grčkim na pergameni i teži gotovo 30 kg. To izdanje bilo je i prvo koje je predstavljano javnosti iz Zbirke. Dosad su održana predstavljanja još dva značajna primjerka iz Zbirke: Gutenbergove, te Biblije Ivana Pavla VIII. Mons. Oblak je istaknuo da je pretisak te monumentalne Biblije iz 9. st., teške oko 30 kg, koju je Ivanu P. VIII. darovao franački car Karlo Ćelavi prilikom njegova krunjenja za papu 870. g., važan zbog povezanosti s hrvatskim narodom. Papa Ivan VIII. prvi je priznao hrvatsku državu. Napisao je pisma knezu Branimiru koji je stolovao u Ninu, ninskom biskupu Teodoziju i hrvatskom puku. Mons. Oblak je istaknuo i kolekciju dječje Biblije “Bog govori svojoj djeci”. Kuća “Kirche in Not” izdala ih je na oko 150 jezika, a zadarska Zbirka ih ima na 138 jezika.

Vitalni 87-godišnjak, koji je Biblije počeo skupljati 1987. god., svaku Bibliju smatra dobitkom za Zadar i hrvatski narod i ocjenjuje je značajnim kulturnim događajem. Stoga je mons. Oblak izrazio želju da se pojedinci uključe u taj “biblijski hod”, put nabavke Biblije do 1000-og primjerka. To je bila i primarna nakana te tiskovne konferencije, sazvane prvi put otkako postoji zbirka “Biblija”. Zanimljivo je da je samo dan nakon sazivanja tiskovne konferencije jedan dobročinitelj iznenadio mons. Oblaka darujući mu devet primjeraka Biblije na engleskom jeziku. Prva Biblija stigla je iz Madagaskara, potom iz Indije i Irske. Samo prošlu godinu Zbirku je obogatilo 138 Biblija, pa je izražena nada da će se u 2007., dvadeset godina nakon dobivenog prvog primjerka, dostići brojka od 1000 izdanja. Svaka je uglavnom dar, na svakoj je upisano ime darovatelja, dan i zahvala, “radi povijesnosti”, rekao je mons. Oblak. Dosad su primjerci Biblije sa svih kontinenata svijeta bili izloženi samo jedanput, 2000. g.. Izložba “Biblija u više od 100 jezika” bila je održana u prostorima Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Zbog velikog interesa javnosti produžilo se trajanje njenog postava. Upitan gdje se nalazi Zbirka, mons. Oblak je sa smješkom odgovorio: “Najbolje se nešto čuva kad se ne zna gdje je”. Dodao je potom da će jednom biti dostupna javnosti, izražavajući želju da Zbirka dobije poseban odsjek s uređenjem nadbiskupske knjižnice.

Nadbiskup Oblak je iznio i statistički podatak: na svijetu ima oko 6500 jezika. Dosad je Biblija prevedena na oko 2 355 svjetskih jezika. To je najviše izdavana knjiga koja se godišnje prodaje u gotovo 20 milijuna primjeraka. No, taj podatak nije važan radi statističke zanimljivosti, nego prvenstveno radi činjenice da se Božja riječ čita i na taj način preobražava i obogaćuje ljudske živote.