Ljubljana, (IKA) – U Ljubljani od 24. do 28. lipnja održan je sastanak generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija. Na susretu, koji je priredilo Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE), bilo je predstavljeno 35 europskih zemalja, među kojima i Hrvatska. Na susretu su obrađivana najvažnija pitanja s kojima se Europa i kršćani danas susreću. Jedna od važnih tema bilo je selilaštvo. Na susretu je u tom pogledu izražena velika zabrinutost zbog nekontroliranog migracijskog vala iz Afrike u europske zemlje koje imaju izlaz na Sredozemlje, kao i nerazumne pa i rasističke reakcije nekih skupina, stranaka i vlada. Uz to seljenja s europskog Istoka u zapadne zemlje povlače za sobom također ekumensko pitanje. Opaža se kako susret s velikim pučanstvima Kine i Indije mijenja ekonomsko i geopolitičko lice planeta što ima nesagledive posljedice. Radikalni pluralizam koji sa sobom nosi pojava selilaštva rađa strah i pitanje o samoj mogućnosti zajedničkog života. Stoga je na skupu s pravom postavljeno pitanje kako tu novu stvarnost susreta kultura pretvoriti u priliku. Prisutnost muslimana u Europi bila je druga važna tema na skupu. Uz već postojeće muslimane koji žive u zemljama s dugom islamskom tradicijom, poput Turske, Albanije i Bosne i Hercegovine, sve je veći broj doseljenih muslimana. Dok ih je 1991. godine u Europi bilo 12 milijuna danas ih je već 35 milijuna. Samo u Francuskoj živi 5 milijuna muslimana. Nakon poznatih događaja od 11. rujna 2001., iračke krize, terorizma, napada u Madridu i Londonu odnos s islamom je poprimio snažnu političku dimenziju. Uočava se pluralizam u muslimanskom svijetu. Postoji tako klasični islam (suniti šijiti), islam s obzirom na zemlju porijekla (Turska, Magreb) te jedan novi koji proizlazi iz različitog odnosa muslimana prema društvu i suvremenoj europskoj kulturi: jedni europsku kulturu doživljavaju kao neprijateljsku, dok drugi traže putove inkulturacije. Jedna od tema o kojima je bilo riječi na susretu bio je i proces europskog ujedinjenja nakon francuskog i nizozemskog “da” europskoj ustavnoj povelji te skepticizma prisutnog u nekim zemljama. Među Europljanima se širi strah od budućnosti pred političkom i društvenom preobrazbom koja sve više zahvaća kontinent i pred osjećajem da odluke koje se ne donose na nacionalnoj razini predstavljaju zapravo naredbe s vrha. Crkve s pozornošću prate odluke koje se tiču ljudskih prava, selilaca i izbjeglica, međuvjerskog dijaloga, života i obitelji.
Izraženo je iznenađenje što u srednjoistočnoj Europi još uvijek nisu do kraja riješena neka pitanja iz ugovora sa Svetom Stolicom koja se tiču primjerice vjerske slobode, pravnog priznavanja Crkava, vjeronauka u školama, katoličkih škola, financiranja Crkava, povrata crkvenih dobara, dušobrižništva u vojsci, bolnicama i zatvorima i tako dalje. Nameće se, nadalje, rasprava o laicima i pravu vjere na javnost. U raznim zemljama postoji neprijateljski stav na pravo Crkve da istupa javno. Crkva je stjerana u sakristiju. Neke biskupske konferencije osjećaju hitnu potrebu za izobrazbom laika kadrih da budu glavni akteri političkog života i da doprinesu ponovnom izgrađivanju demokracije. U nekim zemljama one koji žele danas govoriti o braku između muškarca i žene smatra se “prevratnicima”, jer su izrazi muž, žena, otac i majka nestale iz pravnoga rječnika i zamijenjene su s izrazima poput “ugovorne strane”. Hitno je zaštititi obitelj na pastoralnom, kulturnom, pravnom i političkom planu. I demografsko pitanje ima veliki utjecaj na europsko društvo. Pred sablazni trgovine ljudskim bićima, istinskim znakom propasti Europe, pred zakonima ili zakonskim prijedlozima koji ne uzimaju u obzir dostojanstvo djeteta i ljudskog zametka ili koje šire pravo na eutanaziju i na djecu i osobe s određenim problemima, biskupske konferencije imaju povijesni zadatak ponovno potvrditi nepovredivo dostojanstvo osobe. Veliku zabrinutost biskupskih konferencija izaziva odluka koju je izglasao Europski parlament a koja predviđa financiranje istraživanja ljudskih zametaka i matičnih stanica zametaka.
Što se tiče medija na susretu je izražena zabrinutost što u medijskom prostoru prevladavaju senzacionalistički sadržaji. Crkve su uz to pozvane dati tumačenje proturječnom europskom kulturnom razvoju. S jedne se strane osjećaju učinci sekularizacije: nastavlja se opadanje broja vjernika, osobito mladih, koji dolaze redovno u crkvu, opada broja zvanja što predstavlja veliki problem u nekim zemljama, u nekim se krajevima razmišlja o smanjivanju institucionalne prisutnosti Crkve, bilo zbog manjka svećenika bilo iz financijskih razloga. S druge strane prisustvujemo nekoj vrsti de-sekularizacije, koju karakterizira snažni povratak svetom i duhovnosti, uključujući tu i istinsku želju za povratkom evanđelju i pripadnosti Crkvi. Na susretu je bilo riječi i o nekim predstojećim skupovima poput 5. Svjetskog susreta obitelji koji će se održati u španjolskom gradu Valenciji te trećem europskom ekumenskom susretu koji će se održati od 4. do 9. rujna u gradu Sibiu u Rumunjskoj. Uočeno je također kako jača misijska svijest i svijest o zadatku da se čitavom svijetu naviješta Radosna vijest. Njemačka je biskupska konferencija o tom pitanju objavila i poseban dokument. Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) i SECAM (Vijeće afričkih biskupskih konferencija) rade na projektu koji ima za cilj jačanje suradnje između Afrike i Europe na pitanjima od zajedničkog interesa poput problema starih i novih ropstava, selilaštva, razmjena osoba u pastoralne svrhe, navještaj evanđelja i odnosa kulture i religije. U radnom dijelu susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija sudjelovao je i predsjednik CCEE-a mons. Amédée Grab, a govorili su i apostolski nuncij mons. Santos Abril y Castellò, ljubljanski nadbiskup Alojz Uran, predsjednik Slovenske biskupske konferencije biskup Franc Kramberger te drugi slovenski biskupi.
Idući susret generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija je na programu od 14. do 17. lipnja 2007. u Slovačkoj.

Vijeće europskih biskupskih konferencija okuplja predsjednike 34 europske biskupske konferencije. Predsjednik CCEE-a je biskup Coire Amédée Grab, a potpredsjednici su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i westminsterski nadbiskup kardinal Cormac Murphy OConnor. Generalni tajnik CCEE-a je mons. Aldo Giordano.