Vatikan, (IKA) – Posjet ad limina Apostolorum nije neka formalna stvar, već znak zajedništva s Petrom naših dana, zajedništva biskupa, ali i zajedništva crkvene zajednice, rekao je kardinal Josip Bozanić tijekom koncelebriranog misnoga slavlja koje su jutros 3. srpnja na početku svog službenog posjeta Papi i ustanovama Rimske kurije slavili biskupi iz Hrvatske na grobu apostolskog prvaka u kripti bazilike sv. Petra. Zbog zdravstvenih razloga na misi i u posjetu nije mogao sudjelovati varaždinski biskup Marko Culej. Kardinal Bozanić je primijetio da je Crkva otajstvo zajedništva. Izazova za Katoličku crkvu u Hrvatskoj ima i danas, ali nisu tako teški. Bilo je naime i gorčih trenutaka. Predsjednik HBK se osvrnuo i na zasluge hrvatskih biskupa iz prošlosti, koji su redovito izvješćivali Pape o stanju u svojim biskupijama i u teškim vremenima. Nakon mise biskupi su se pomoli na grobu pape Ivana Pavla II, koji se nalazi u neposrednoj blizini.
Prvi biskup kojega je danas primio papa Benedikt XVI. bio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, zatim riječki nadbiskup Ivan Devičić i porečko-pulski Ivan Milovan, a hvarsko-viški biskup Slobodan Štambuk je tom prilikom u krugu hrvatskih biskupa proslavio svoju 40. obljetnicu misništva. Papa prima naime svakog biskupa zasebno kako bi izravno čuo problematiku s kojom se suočava dotična biskupija. Drugu će skupinu primiti u četvrtak, prije zajedničkog primanja, a treći u petak neposredno prije svog odlaska u Španjolsku na završnu svečanost Svjetskog susreta obitelji u Valenciji.
Službeni posjeti ustanovama Rimske kurije započinju sutra sa susretom biskupa s tajnikom Biskupske sinode hrvatskim nadbiskupom Nikolom Eterovićem. U srijedu navečer 5. srpnja biskupi će slaviti zajedničku misu u krstionice rimske katedrale, gdje su pokopani solinski istarski mučenici, a u petak 7. srpnja u bazilici sv. Pavla izvan zidina, dok će u subotu 8. srpnja slaviti zajedničku misu u bazilici Svete Marije Velike. U četvrtak 6. srpnja predviđen je zajednički prijem kod Svetog Oca, koji će biskupima održati govor i iznijeti im upute za suočavanje s izazovima s kojima se danas suočava Crkva u Hrvatskoj.

Na pitanje koje su glavne teme koje će iznijeti Papi, kardinal Bozanić je primijetio u razgovoru s novinarima da svaki biskup iznose problematiku vlastite biskupije te će se to moći reći tek na kraju. Što se tiče njegove zagrebačke nadbiskupije primijetio je kako je to brojčano najveća hrvatska biskupija, koja broji oko milijun i 600.000 stanovnika, a to znači više od trećine hrvatskog pučanstva. Od toga milijun i 400.000 čine katolici. To je ujedno i nadbiskupija glavnog grada te zagrebački nadbiskup ima automatski i veze s predstavnicima vlade i diplomatskim predstavništvima, a i s predstavništvima drugih Crkava u Europi i naravno preko Nuncijature sa Svetom Stolicom. Zagrebačka nadbiskupija sprema i Sinodu, a pokrenuta je u okviru biskupske konferencije i inicijativa za osnivanje Katoličkog sveučilišta, istaknuo je zagrebački nadbiskup. Na pitanje našeg dopisnika koje je obilježje ovog trećeg službenog posjeta hrvatskih biskupa Papi, kardinal Bozanić je primijetio kako je svaki posjet imao svoje obilježje. Prvi 1992. zbio se tijekom rata, kada su biskupi papi iznijeli dramatično stanje u zemlji i iz Rima upoznali druge Crkve i ustanove u Europi i u svijetu s teškim stanjem. God. 1999. posjet se odvijao nakon drugog Papinog posjeta Hrvatskoj i proglašenja blaženim Alojzija Stepinca. Taj pohod je bio više usmjeren prema tranziciji nakon rata, a ovaj treći se odvija u novom vremenu, kada je Hrvatska na poseban način usmjerena europskom zajedništvu, vremenu mira, ali i novih izazova za Crkvu i za društvo. Posjeti su se odvijali svakih sedam godina i svaki je bio specifičan za svoje vrijeme, rekao je kardinal Bozanić.