Zagreb, (IKA) – Blagdan Pohođenja BDM svečano je proslavljen misom koju je 2. srpnja u župi Svete Marije na zagrebačkom Dolcu predslavio prelat Vladimir Stanković zajedno sa župnikom te župe Ivicom Kecerinom te nekoliko dijecezanskih i redovničkih svećenika.

Govoreći o Gospi o kojoj se u suvremenim elektroničkim i pisanim medijima u posljednje vrijeme sve više govori i piše na razne načine, prelat Stanković u propovijedi je posebno citirao dio članka iz Glasa koncila od 1974. godine, o tome kako bi Gospa danas pjevala svoj “Magnificat” moleći Gospodina da oduzme moć tiranima povijesti i oslobodi ponizne, da čuje krik tjeskobe tolikih koji traže pravo da budu ljudi, da se ne moraju odricati vlastite povijesti. Nadalje Gospa bi željela da se zna da je ona prije revolucionarna nego poslušna jer svaki pravi “da” Gospodinu jest “ne” tolikim ljudskim podložnostima koji okivaju ljude lancima namjesto da ih oslobode. Gospa bi nadalje molila Gospodina da njen lik oslobodi od tolikih fizičkih i duhovnih karikatura, da ju ljudi otkriju onakvu kakva jest, da ju ne odjeljuju od svoje povijesti i ne čine ju manje ljudskom od sebe, citirao je propovjednik.

Osim toga, mons. Stanković se osvrnuo i na dokument pape Pavla VI. “Marialis cultus – Štovanje Marije”, odnosno tumačenje istoga od strane Tomislava Šagija Bunića i to u Glasu koncila iz 1974., a u kojemu se ističe da papa zapaža kako je teško uklopiti sliku Djevice kakva se ukazuje iz pobožnih knjiga u životne uvjete današnjega društva, a posebno one suvremene žene. Papa upozorava kako je riječ o određenim klišejima Marijine slike kakvi proizlaze iz pučkog mišljenja i iz literature, a ne o njezinoj pravoj evanđeoskoj slici ni o doktrinarnim podacima koji su utvrđeni polaganim ozbiljnim i radom na produbljivanju objavljene Riječi. Papa konstatira i da su socio-kulturni uvjeti u kojima se odvijao Marijin život bile drukčije od današnjih kao i to da su kršćanske generacije tijekom stoljeća u različitim socio-kulturnim kontekstima promatrajući Mariju izražavale svoje osjećaje prema poimanjima i prema predodžbama svoga vremena. Crkva je zato da se lik Marijin premisli i domisli u odnosu prema današnjim socio-kulturnim uvjetima života, da se zastarjelo isključi a novo pronađe, dakako u vjernosti prema autentičnom evanđeoskom sadržaju. U tom kontekstu Pavao VI. daje pozitivnu ocjenu današnjem trendu oslobođenja žene, jer čvrsto vjeruje da je Presveta Djevica od Boga dani lik za naše vrijeme, i u tome smjeru treba ostvarivati obnoviteljski posao.

Osim toga, Pavao VI. upozorava na krive aspekte Marijina štovanja u suvremenoj Crkvi, zahtijevajući ozbiljniju obnovu na tom području i to prevladavanjem hlepnje za novostima i senzacionalnostima, pri čemu se bez sumnje misli na bolesno traženje ukazanja i slično. Kad je riječ o Marijinom “Veliča”, papa smatra kako Marija može biti uzor suvremenoj ženi, pojasnio je propovjednik.

Osvrnuvši se na kraju na Marijin pohod Elizabeti a osobito na misli iznesene u knjizi “Marija – početak boljega svijeta” fra Gracijana Biršića, mons. Stanković istaknuo je njegov zaključak kako je “Marija pralik sveopćeg materinstva”. Fra Gracijan smatra kako Marija u služenju staroj rođakinji i njezinu mužu prepoznaje najveću vrijednost te i sama puna Duha Svetoga zna da je i služenje ljudima pravo bogoslužje. Sva zbivanja oko nas i oko Marije stavljamo zato u jedan širi kontekst, u našu zagrebačku, hrvatsku i općeljudsku stvarnost, zaključio je propovjednik.
Misno slavlje pjesmom je uveličao mješoviti župni zbor Branimir.